Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Svjetski dan astme 2023.

2.5.2023.

Od 1998. prvog utorka u maju svake godine obilježava se Svjetski dan astme na  inicijativu Globalne inicijative za astmu (GINA) s ciljem podizanja svijesti o astmi i poboljšanja zdravstvene zaštite oboljelih od astme u svijetu.

Ove godine Svjetski dan astme obilježava se 2.5.2023. a ovogodišnja tema je “Njega za sve oboljele od astme” čime se želi upozoriti na promociju razvoja i primjene efikasnih programa liječenja oboljelih od astme u svim zemljama svijeta.

ASTMA

Definicija i dijagnoza

Astma je hronično upalno oboljenje dišnih puteva koje karakteriše povećana reaktivnost dišnih puteva na različite stimuluse, dovodeći do njihove opstrukcije koja tokom vremena može postati trajna.

To je klinička dijagnoza koja se zasniva na anamnestičkim podacima i testovima ispitivanja plućne funkcije. Anamnestički podaci podrazumjevaju episode otežanog disanja i gušenja, stezanja u grudima, nedostataka zraka, sviranja u grudima, te kašlja, osobito u večernjim satima. Objektivno, u dokazivanju astme je ključno potvrđivanje varijabalne opstrukcije u aktu spirometrije.

Statistika

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, u 2019. godini širom svijeta od astme je oboljelo 262 miliona ljudi, sa ukupno 455 hiljada smrtnih slučajeva. U FBIH je 2020. godine prijavljeno 10 581 osoba sa astmom i/ili akutnim astmatskim napadom, što je stopa od 484,3/10 000 na godišnjem nivou. Trend oboljevanja je gotovo isti od 2010. godine, uz lagani rast. U FBiH je 2020. godine zbog akutnog astmastkog napada umrlo 22, a zbog astme 28 ljudi, i to više muškaraca. Najveća smrtnost je registrovana u starosnoj grupi od 85 i više godina (više od polovine svih umrlih).

Ko i kako oboljeva od astme?

Astma nastaje kombinacijom genetskih faktora i faktora okruženja. Češće oboljevaju djeca čiji roditelji ili drugi bliži srodnici takođe boluju od astme. Dokazana je povezanost sklonosti ka alergijama te oboljevanjem od astme. U zadnje vrijeme je aktuelna tzv “higijenska hipoteza” o nastanku astme, koja podrazumjeva da je astma posljedica odrastanja u “sterilnom” okruženju, odnosno neizlaganje djece standardnom mikrookruženju- bakterijama i virusima. Astma se najčešće javlja u dječijoj dobi, te češće kod dječaka. Kod male djece, postojanje atopijskog dermatitis i alergijskog rinitisa ukuzuju na sklonost ka astmi.

Tipovi astme

Najčešće  se spominje alergijska astma. Uzrokovana je alergenima kao što su polen drveća, trava, grinje, životinjski epiteli, prašina i drugo. Nealergijska astma je uzrokovana raznim hemikalijama (npr. sredstva za čišćenje), dimom cigareta, zagađenim zrakom. Posebna tema jeste profesionalna astma, koja je uzrokovana hemikalijama, parama, česticama koje su prisutne isključivo na radnom mjestu. Astma inducirana naporom podrazumjeva pojavu simptoma tipa stezanja u prsima, svirana, kašlja prilikom fizičkog napora. Aspirinom inducirana astma, osim upotrebom acetilsalicilne kiseline (aspirina), može se javiti prilikom upotrebe bilo kog drugog nesteroidnog antinflamatornog lijeka tipa ibuprofen. Udružena je sa pojavom polipa u nosu te osjetljivošću na navedene lijekove. Češća je kod žena.

Tretman astme i prevencija astmatskih napada

Kao preduslov uspješnog liječenja svake bolesti, jeste upoznati pacijenta sa ovim oboljenjem. Sa aspekta pacijenta, pored pridržavanja medikamentozne terapije, bitno je prepoznati faktore koji mogu dovesti do pojave napada odnosno pogoršanja stanja- izloženost polenu, grinjama, prašini, lijekovima, naporu, duhanskom dimu i dr.

Obzirom da je astma inflamatorno oboljenje, ključno je držati inflamaciju, tj. upalu pod kontrolom. To se postiže upotrebom kortikosteroida u terapiji. Kortikosteroidi se koriste u inhalacijskoj formi, čime svoje djelovanje postižu u plućima, te se izbjegava sistemski učinak i neželjeni efekti ovih lijekova. Iznimno, u fazi akutnih napada odnosno pogoršanja astme, kortikosteroidi se mogu koristiti kao oralni lijekovi ili u parenteralnoj formi. Pored kortikosteroida, značajno mjesto u terapiji astme zauzimaju bronhodilatatori, odnosno lijekovi koji opuštaju glatke mišiće u zidovima dišnih puteva, ili preveniraju njihovu kontrakciju.

Kod najvećeg procenta pacijenata, astma je dobro kontrolisana hronična bolest. Međutim, u težim slučajevima, uprkos svim poduzetim mjerama samokontrole i korištenja lijekova, pacijenti imaju česte astmatske napade koji se teško kontrolišu. Ukoliko je slabo kontrolisana astma uzrokovana alergenima (pacijenti imaju povišen nivo IgEi/ ili pozitivne kožne tetsove), u tom slučaju se mogu koristiti monoklonalna antitijela (omalizumab, mepolizumab, reslizumabidr).

Prognoza

Prognoza astme je dobra, osobito kod pacijenata sa blagom formom bolesti. Od slučajeva astme dijagnosticiranih u djetinjstvu, nakon deset godina, u polovici slučajeva se dijagnoza više ne potvrđuje. U prošlosti to nije bio slučaj i astma je vrlo često značila dijagnozu koja je dovodila do trajnog onesposobljavanja te do smrti mlađih pacijenata. Razlog bolje kontrole astme leži u boljem razumijevanju bolesti kako od strane ljekara, tako i od strane pacijenata; te u razvoju savremenih formi lijekova koji isporučuju aktivnu supstancu direktno u pluća, zaobilazeći sistemsku cirkulaciju i smanjujući na taj način neželjene efekte.

Pripremila: dr Lina Rayan Duranović, spec. pulmolog