Svjetski dan medicinskih sestara prilika je da se odaju priznanje i zahvalnost svim medicinskim sestrama i tehničarima širom svijeta za njihov neprocjenjivi doprinos zdravlju i dobrobiti društva. Medicinske sestre/tehničari svakodnevno pokazuju izuzetnu posvećenost, stručnost i ljudsku toplinu, pružajući njegu pacijentima i njihovim porodicama u najtežim trenucima. Ova profesija, koja je kroz istoriju prolazila kroz brojne izazove, danas je snažna, prepoznata i nezamjenjiva.
U čast ovom značajnom danu, razgovarali smo s Ismetom Krako, glavnom sestrom JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, koja nam je otkrila izazove i ljepotu rada medicinskih sestara, kao i promjene koje su oblikovale sestrinstvo kroz godine. Ismeta Krako, svojim primjerom, ističe ključnu ulogu medicinskih sestara u svakodnevnoj zdravstvenoj njezi i njihovu nepokolebljivu posvećenost pružanju pomoći onima kojima je najpotrebnija.
Kako biste opisali ulogu medicinske sestre u zdravstvenoj ustanovi i koliko je važna za funkcionisanje sistema zdravstva?
Medicinske sestre-tehničari predstavljaju najbrojniju profesionalnu kategoriju u zdravstvenom sistemu. Njihova uloga obuhvata područja promocije i unapređenja zdravlja, prevencije bolesti, liječenja i rehabilitacije. Virginija Henderson je definisala ulogu medicinske sestre kao: „…pomoć pojedincu, bolesnom ili zdravom, u obavljanju aktivnosti koje pridonose zdravlju, oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje”.
Medicinske sestre-tehničari predstavljaju prvi kontakt pacijenata sa zdravstvenim sistemom, prate pacijenta kroz različite nivoe zdravstvene zaštite i često su posljednje na izlasku iz sistema. One obavljaju širok spektar aktivnosti i zadataka, a sve u cilju pružanja sigurne i kvalitetne zdravstvene usluge i postizanja dobrobiti za zdravlje i zadovoljstva korisnika.
Medicinske sestre-tehničari pružaju najveći broj zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, njihove aktivnosti obuhvataju edukaciju i promociju zdravlja, provođenje preventivnih mjera poput vakcinacija, skrininga i savjetovanja. Takođe, medicinske sestre učestvuju u dijagnosticiranju i liječenju bolesti, kontroli hroničnih stanja te pružaju osnovnu medicinsku njegu. U saradnji s drugim zdravstvenim radnicima, one koordiniraju sveobuhvatnu njegu pacijenata, osiguravajući kontinuitet i kvalitet usluga. Sestre također obavljaju planirane kućne posjete, ali i hitne kućne posjete, pružajući njegu pacijentima u njihovim domovima. Osim medicinske njege, one često djeluju kao emocionalna podrška i povezuju pacijente s drugim društvenim resursima. U okviru multidisciplinarnih timova, medicinske sestre doprinose zajedničkom cilju pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite, koristeći svoju stručnost, vještine u komunikaciji, organizaciji i vođenju medicinske dokumentacije i evidencija.
Koji su najveći izazovi sa kojima se susreću medicinske sestre u svakodnevnom radu, posebno u kontekstu pandemije ili drugih kriznih situacija?
Krizne situacije predstavljaju test i lekciju za zdravstvene sisteme, kao i za svakog pojedinca unutar sistema. Nedavno smo se suočili s globalnom zdravstvenom krizom izazvanom pandemijom koronavirusa. Medicinske sestre-tehničari, kao i drugi zdravstveni radnici, suočavali su se s brojnim izazovima: potrebom za brzim prihvatanjem novih radnih zadataka izvan uobičajenog opisa poslova, promjenom radnog okruženja, potrebom za improvizacijama pod pritiskom vremena, promjenama protokola, nekada nejasnim smjernicama za postupanje, dugotrajnim radnim satima, povećanim brojem pacijenata i smanjenim brojem osoblja itd.
Kako se sestrinstvo razvijalo tokom godina i koji su ključni trenutci ili promjene koje su oblikovale ovu profesiju?
Postoji nekoliko ključnih momenata kroz istoriju sestrinstva:
- Florence Nightingale (1820–1910) smatra se začetnicom modernog sestrinstva. U Krimskom ratu 1850. godine unaprijedila je higijenske uvjete u bolnicama, čime je značajno smanjila smrtnost među ranjenicima. 1860. godine osnovala je prvu školu za medicinske sestre u Londonu, postavljajući temelje za profesionalnu edukaciju u sestrinstvu.
- 1919. godine u Velikoj Britaniji uspostavljen je službeni registar medicinskih sestara, što je omogućilo standardizaciju profesionalne prakse.
- Isabel Hampton Robb je implementirala reforme u obrazovanju medicinskih sestara, uključujući uvođenje ocjenjivanja i standardizaciju nastave, čime je podigla profesionalne standarde.
- 1899. godine osnovano je Međunarodno vijeće sestara (ICN), što je omogućilo globalnu saradnju i razmjenu znanja među sestrama, promovirajući zajedničke standarde i etičke smjernice.
- Ratovi i krizne situacije kroz istoriju istakli su važnost medicinskih sestara, uključujući i pandemiju COVID-19.
- Danas, sestrinstvo nije samo zdravstvena profesija, već i pokret usmjeren na unapređenje zdravlja, prava i dostojanstva svih ljudi.
Kako se sestrinstvo može unaprijediti u budućnosti, posebno kada je riječ o obrazovanju i profesionalnom razvoju?
Unapređenje sestrinstva u budućnosti, posebno u oblasti obrazovanja i profesionalnog razvoja, ključno je za osiguranje kvalitetne zdravstvene zaštite. Smatram da je izuzetno važno u budućnosti posvetiti pažnju sljedećim aspektima:
- Korištenje savremenih tehnologija
- Simulacijsko učenje
- Intersektorska saradnja
- Umrežavanje i međuprofesionalna te međunarodna saradnja
Poticanje stalnog profesionalnog razvoja kroz online tečajeve, radionice i simpozije.
Ovo će osigurati da medicinske sestre ostanu u korak s najnovijim dostignućima u zdravstvenoj njezi. Ulaganje u obrazovanje i profesionalni razvoj medicinskih sestara ključno je za jačanje zdravstvenih sistema i osiguranje kvalitetne usluge za pacijente
Kako vaša ustanova podržava sestre u profesionalnom razvoju i kontinuiranom učenju?
Dom zdravlja implementira planove kontinuirane medicinske edukacije kako bi unaprijedio stručna znanja i vještine svojih zaposlenika. JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo svake godine planira edukacije u skladu s interesima zdravstvenih profesionalaca i potrebama savremene medicine. Edukacije uključuju radionice, simpozije i druge oblike stručnog usavršavanja.
Kako vidite budućnost sestrinstva na globalnom nivou, i koji su ključni faktori koji će oblikovati tu budućnost?
Budućnost sestrinstva na globalnom nivou oblikovaće se kroz korištenje i integraciju savremenih tehnologija, proširivanje uloga i zadataka medicinskih sestara, fokus na mentalno zdravlje, kao i ravnotežu između profesionalnog i privatnog života. Ove promjene omogućit će sestrama da pruže kvalitetniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu, prilagođenu potrebama modernog društva.
Kako mislite da bi društvo trebalo bolje prepoznati važnost sestrinske profesije i njen ogroman doprinos zdravstvu?
Društvo bi trebalo bolje prepoznati važnost sestrinske profesije i njen ogroman doprinos zdravstvu kroz nekoliko ključnih pristupa:
- Edukaciju i informisanje javnosti
- Profesionalizaciju i institucionalnu podršku
- Ulaganje u obrazovanje
- Prepoznavanje i valorizaciju rada medicinskih sestara.
Lejla Moćević, stručni saradnik za odnose s javnošću
