Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u cijelom svijetu 10.oktobra . Prvi put je obilježen 1992.godine a opći cilj je podizanje svijesti o mentalnom zdravlju kao i smanjenje stigme prema osobama sa smetnjama i oboljenjima na planu mentalnog zdravlja. Od 1994.godine pa do danas svake godine je dan mentalnog zdravlja posvećen određenoj temi. Ove godine, tema dana mentalnog zdravlja je mentalno zdravlje u kriznim situacijama i katastrofama, s ciljem stavljanja u fokus mentalno zdravlje svih osoba koje su pogođene ratom, razaranjima i prirodnim katastrofama. Nažalost, svjedoci smo vremena u kojem se dešavaju mnogi ratni sukobi, krizne situacije kao i prirodne katastrofe. Posvećenost ovoj temi je način da se da na važnosti mentalnom zdravlju i u vanrednim okolnostima te da je očuvanje mentalnog zdravlja važno za svakog pojedinca, bez obzira na situaciju kroz koju trenutno prolazi.
Općepoznato je da se mentalno zdravlje definiše kao stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite potencijale, može se nositi sa normalnim životnim stresom, produktivno radi i sposoban je doprinijeti svojoj zajednici (WHO/SZO, 2001. godine). Mentalno zdravlje je neizostavan i neizmjerno važan, dio ukupnog zdravlja, i ni u kojem slučaju se ne može posmatrati kao posebna cjelina već isključivo kao dio ukupnog zdravlja pojedinca. Mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti.
Mentalno zdravlje je stanje lične dobrobiti koje svakom pojedincu omogućava da ostvaruje svoje kapacitete, da živi i radi, da se nosi sa stresnim životnim situacijama te da da svoj doprinos zajednici u kojoj živi. Mentalno zdravlje se reflektuje na sve komponente našeg života i opće funkcionalnosti te je važno da radimo na očuvanju mentalnog zdravlja, na prevenciji mentalnih smetnji i oboljenja te na jačanju otpornosti. Kako smo rekli da se mentalno zdravlje reflektuje na sve aspekte života, tako, sa druge strane, i mnogi faktori i situacije iz života negativno utiču na naše mentalno zdravlje. Osobe koje su duže vremena izložene nepovoljnim životnim okolnostima, imaju veći rizik razvoja mentalnih poremećaja. U isto vrijeme, mentalni poremećaji uzrokuju dodatne smetnje u općem funkcionisanju u svim aspektima života, uključujući lične odnose sa porodicom i prijateljima te radnu efikasnost na poslu ili u školi.
Ubrzan način života, stres, brze promjene (pa čak i tehnološki napredak), visoki standardi uspjeha su svakodnevne situacije koje su riziko faktori za mentalno zdravlje. Kao što je spomenuto, pored ovih svakodnevnih, redovnih životnih okolnosti, veliki broj ljudi na svijetu je izložen i visokostresnim situacijama poput rata, kriznih situacija, prirodnih katastrofa, i političkih kriza koje značajno utiču na mentalno zdravlje svih tih ljudi.
Međutim, pored lične izloženosti ovim visoko stresnim situacijama, koje direktno narušavaju mentalno zdravlje, čak i indirektna izloženost, poput stalnog gledanja vijesti/videa, direktnog izvještavanja/live prenosa, čitanja vijesti može negativno uticati i na naše mentalno zdravlje. Stoga je važno da, u svrhu očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja, vodimo računa kakvim sadržajima smo izloženi na mobitelima i tv ekranima.
S ciljem očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i jačanja otpornosti, važno je da:
- Ograničite vrijeme koje provodite na ekranima (posebno važno za djecu);
- Birajte sadržaje koje gledate;
- Imajte rutinu (raspored aktivnosti, vrijeme spavanja isl.);
- Odvojite vrijeme za sebe/odmarajte se;
- Uključite svakodnevnu ugodnu aktivnost;
- Vježbajte (pa makar i lagana šetnja);
- Družite se;
- Potražite podršku.
Važno je istaći: briga o sebi treba da bude prioritet svakog pojedinca!
Ako i kada prepoznate da imate smetnje na planu mentalnog zdravlja i ne možete se sami nositi sa istima, potražite stručni savjet ili pomoć u centru za mentalno zdravlje JUDZKS.
Lejla Gabela, dipl.psiholog
Centar za mentalno zdravlje Hadžići