prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar
dr Anes Jogunčić
Esma Zlatar, prof.
Ažurirano 29.06.2019. godine
Vakcina/cjepivo je specifičan biološki preparat koji proizvodnjom zaštitnih supstanci (antitijela) u ljudskom organizmu pomaže stvaranju otpornosti (imunitet) protiv određenih zaraznih bolesti (vakcinacijom preventabilne bolesti). Strogo kontroliranim tehnološkim postupcima vakcine se prave od živih, ali oslabljenih uzročnika bolesti (bakterije ili virusi), mrtvih (inaktiviranih) uzročnika bolesti ili određenih njihovih dijelova, odnosno izlučevina mikroorganizama (toksini). Navedeni sastojci vakcina ne mogu izazvati bolest protiv koje se dijete vakciniše, ali imaju sposobnost da induciraju imunološki sistem kako bi zaštitio ljudski organizam od uzročnika zaraznih bolesti.
Vakcinacija/cijepljenje je jedno od najvećih medicinskih dostignuća 20. vijeka, koje godišnje spašava između 2 – 3 miliona ljudskih života u svijetu. Strategija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) sistematske i planske masovne vakcinacije, koja se u Bosni i Hercegovini provodi više od 50 godina, rezultirala je eliminacijom velikih boginja, eradikacijom dječije paralize i difterije, a smanjena je učestalost obolijevanja od drugih zaraznih bolesti. Vakcinacijom je spašeno više života nego bilo kojom medicinskom intervencijom u historiji medicine, omogućena je bolja kvaliteta života i produženo je očekivano trajanje života.
Vakcinacija je jedini mogući način sprečavanja pojave vakcinacijom preventabilnih bolesti, sprečavanja ili smanjenja njihovih ozbiljnih komplikacija, od kojih neke dovode do smrtnog ishoda. Kontinuiranom i sveobuhvatnom vakcinacijom omogućava se efikasna i sigurna zaštita pojedinaca i cjelokupne populacije od zaraznih bolesti. Osobe sa urednim vakcinalnim statusom štite od zaraznih bolesti nevakcinisane osobe, koje se radi postojećih kontraindikacija za vakcinaciju, rane životne dobi ili drugih razloga nisu mogle vakcinisati.
Za uspješan kolektivni imunitet protiv morbila/ospica potreban je vakcinalni obuhvat populacije od ≥95 %, a za ostale vakcinacijom preventabilne bolesti primjeran je vakcinalni obuhvat populacije od ≥90% što će omogućiti zaštitu pojedinca i kvalitetan kolektivni imunitet, odnosno smanjenje mogućnosti prijenosa uzročnika bolesti s oboljele osobe na neimuniziranu osobu, tj. onemogućiće se masovnost pojave zaraznih bolesti koja može ići do epidemijskih razmjera.
Literatura
- Bralić I. Cijepljenje u svakidašnjoj praksi. U: Bralić I, ur. Prevencija bolesti u dječjoj dobi. Zagreb: Medicinska naklada; 2014. str. 116-153.
- Richter D. Cijepljenje (aktivna imunizacija). U: Mardešić D, ur. Pedijatrija. Osmo, prerađeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Školska knjiga; 2016. str. 553-574.
- World Health Organization. Vaccines. (2017.).Dostupno na: http://www.who.int/topics/vaccines/en/ (pristupljeno 10.3.2017.).
