Kako sunce sija sve jače, a dani postaju sve duži, savršeno je vrijeme da prigrlite obilje svježe i živopisne hrane koja je dostupna tokom ljetnih mjeseci, kako bi ste svoje tijelo opskrbili esencijalnim hranjivim tvarima, ostali hidrirani i poboljšali svoju vitalnost. Otkrijte prednosti ljetne sezonske ishrane i najbolje namirnice koje će podržati vaše zdravlje u toplijim mjesecima. Sezonsko jedenje je je praksa konzumiranja voća, povrća i drugih namirnica koje su ubrane i dostupne u određeno doba godine. To uključuje usklađivanje vaše prehrane s prirodnim ciklusima godišnjih doba i konzumiranje namirnica koje su na vrhuncu svježine i nutritivne vrijednosti u određeno vrijeme.
Koncept sezonske prehrane prepoznaje da različito voće i povrće najbolje raste u određenim klimatskim uvjetima i uspijeva pod određenim vremenskim uvjetima. Kao rezultat toga, oni su prirodno bogatiji, ukusniji i bogatiji nutritijentima tokom svoje sezone rasta. Odabirom sezonske prehrane, možete uživati u najsvježijim i najbogatijim hranjivim proizvodima.
Prednosti sezonske ishrane su:
Veća nutritivna vrijednost
Sezonski proizvodi se beru u najvišoj zrelosti, što znači da su prepuni optimalnih nivoa vitamina, minerala, antioksidansa, elektrolita i vlakana. Kako voće i povrće prirodno sazrijevaju pod suncem, oni razvijaju veći sadržaj hranjivih tvari u odnosu na ono prerano ubrano ili uzgojeno u umjetnim uvjetima.
Bolji okus
Od sočnog bobičastog voća do sočnog paradajza , kada jedete voće i povrće u odgovarajućoj sezoni, iskusite njihov puni potencijal okusa. Svježe ubrani proizvodi imaju vrhunski profil okusa, jer nisu prešli stotine milja da bi došli do vašeg tanjira ili su ostavljeni u supermarket.
Ekološka održivost
Kada konzumirate lokalne, sezonske proizvode, smanjujete ugljični otisak povezan s transportom i skladištenjem na velike udaljenosti. Također podržavate lokalne farmere i tržišta kako bi podstakli otporniji i raznovrsniji sistem ishrane u vašoj zajednici.
Isplativost
Sezonska hrana je često pristupačnija i povoljnija. Kada je sezona, proizvodi su u izobilju i lako dostupni, što često dovodi do nižih cijena. Kupovinom sezonskih namirnica možete povećati budžet za hranu dok uživate u najsvježijim i najkvalitetnijim sastojcima.
Najbolja ishrana tokom ljeta
Hidratizirajuće ljetno voće, jagode, borovnice, trešnje, kupine i maline rastu u izobilju ljeti pa je pravo vrijeme da se napunite ovim laganim, lako probavljivim voćem bogatim hranjivim tvarima. Bobice su bogate vitaminom C i K , antioksidansima, manganom i dijetalnim vlaknima za podršku imunološkom zdravlju, probavi i zdravim kostima. Vlakna podstiču sitost( osjećaj sitosti) i redovno pražnjenje crijeva kako bi se spriječio zatvor.
Maline i jagode sadrže antioksidans koji se zove elaginska kiselina koja ima protuupalna i antikancerogena svojstva koja mogu inhibirati rast određenih vrsta stanica raka. Također štiti od oštećenja kože uzrokovanih UV zračenjem i pomaže zacjeljivanju rana.
Breske, nektarine i kajsije rastu u toplijim krajevima i odličan su izvor vitamina C koji je od vitalnog značaja za imunološku funkciju, sintezu kolagena i antioksidantnu zaštitu. Takođe su bogate kalijumom koji je neophodan za ravnotežu tečnosti i funkcionisanje nerava i beta-karotenom koji tijelo pretvara u vitamin A. Vitamin A je važan za vid, imunološku funkciju i zdravlje kože. Ovo voće takođe sadrži različite vitamine B, uključujući niacin(B3), riboflavin(B2)i piridoksin(B6), koji igraju važnu ulogu u energetskom metabolizmu i održavanju funkcije mozga.
Trešnje su više nego samo ukusne, prepuni su antioksidansa zvanih antocijanini. Ovi spojevi igraju vitalnu ulogu u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanih toksinima iz okoliša i stresom. Takođe su dobar izvor vitamina C i kalijuma.
Banane su odličan izvor kalija koji je ključan za održavanje pravilne ravnoteže tekućine u tijelu, što je posbeno važno kada se puno znojite na vrućini. Kalijum takođe pomaže u regulaciji krvnog pritiska i kontrakcija mišića.
Dinje hidratiziraju i odlično su voće za jelo ljeti.
Lubenica je voće bogato nutrijentima,koje sadrži vitamine A i C , zajedno sa antioksidanskom likopenom, poznatom po svom potencijalu u smanjenju rizika od raznih karcinoma kao što su rak prostate, pluća i želuca.
Čaj od nane, zbog svog sadržaja mentola ima prirodni efekat hlađenja kada se konzumira i može stvoriti osvježavajući osjećaj u ustima i grlu, pomažući da se tijelo rashladi po vrućem vremenu. Pomaže u smirivanju želuca , ublažavanju probavne smetnje i stresa, smanjenju nadutosti i ublažavanju gastrointestinalnih tegoba.
Hrana koja obnavlja energiju
U kineskoj medicini hrana se klasifikuje na osnovu njenih energetskih svojstava i uticaja na organizam. Ova svojstva uključuju efekte grijanja, hlađenja, sušenja ili vlaženja. Ako ste neko kome je ljeti jako vruće i znoji se, rashladna i hidratantna hrana će vam pomoći da ostanete zdravi i snažni. Međutim, važno je ne šokirati tijelo ledeno hladnim pićima jer to slabi imuni sistem.
Hrana i pića za hlađenje uključuju slatko voće poput banana, lubenica i jagoda, sirovo povrće (krastavac, celer, brokula, šparoge) , lisnato zelje kao što su kelj, spanać i zelena salata, gorko bilje(cikorija, listovi maslačka, senf), kokosovu vodu i čaj od nane.
Poboljšajte svoj nutritivni unos dodavanjem izvora bogatih proteinima u salate kao što su slanutak, kinoa i sjemenke bundeve.
Najbolje je izbjegavati ljeti hranu koja ima učinak zagrijavanja tijela jer potencijalno može pogoršati neravnotežu uzrokovanu vrućinom kao što su glavobolja, umor, naleti vrućine i upalna stanja(akne, ekcem, artritis).
Namirnice koje treba izbjegavati uključuju masnu, prerađenu i rafiniranu hranu, prekomjerne količine crvenog mesa, alkohol i kafu, gazirana pića, slatkiše…
Ova hrana se smatra teškom i teško probavljivom, opterećuje tijelo i zahtijeva pretjeranu potrošnju energije. Vjeruje se da stvaraju unutrašnju toplinu, što može dovesti do simptoma poput pretjeranog znojenja, žeđi, razdražljivosti i probavne nelagode, posebno po vrućem vremenu.
Izvor: https://www.naturopathy-uk.com/news/blog/2023/07/14/summer-nutrition-what-should-you-eat/
Pripremila: Lejla Moćević, stručni saradnik za odnose s javnošću
