Pripremili: prof. dr. sc. Lutvo Sporišević | Ademira Pehlić, prof.
Svake godine u zadnjoj sedmici aprila obilježava se Evropska sedmica imunizacije s ciljem ukazivanja na značaj imunizacije u sprečavanju bolesti, unapređenju zdravlja i kvalitete života. Ove godine tema obilježavanja je „Zaštitimo generacije“. Vakcine su spasile mnogo ljudskih života u prošlosti, spašavaju u sadašnjosti a i u budućnosti će.
Ovih dana obilježava se i 50. godina od uvođenja Proširenog programa imunizacije (danas se naziva i Bitan program imunizacije) koji je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) inicirala 1974. da bi djeca širom svijeta vakcinisanjem bila zaštićena od potencijalno smrtonosnih bolesti (tuberkuloza, difterija, tetanus, hripavac, dječija paraliza i ospice – morbili). Vremenom se povećavao broj antigena/vakcina uključen u ovaj program imunizacije, tj. sada SZO preporučuje univerzalno cijepljenje protiv sljedećih bolesti (tuberkuloza, virusni hepatitis B, difterija, tetanus, hripavac, dječija paraliza, hemofilus influence b, ospice, rubela, zaušnjaci, rotavirus, pneumokokna bolest, humani papilomavirus i COVID-19 za odrasle osobe ). Širom svijeta prisutno je dodatnih 17 cjepiva/vakcina koje se daju u indiciranim slučajevima.
JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo od maja 2017. godine članica je Sigurnosne vakcinalne mreže Svjetske zdravstvene organizacije (engl. Vaccine Safety Network), tj. napisani tekst o vakcinaciji (https://judzks.ba/vakcinacija/3/, https://judzks.ba/vakcinacija/4/, https://judzks.ba/vakcinacija/5/) potvrdila je SZO u skladu s aktualnim saznanjima, kako bi se zainteresirani čitatelji mogli upoznati s navedenim, prihvatiti navedeno ili određene dileme ili nedoumice o vakcinaciji otklonili.
Svake godine tradicionalno objavljujemo kratki tekst o vakcinaciji/cijepljenju, te izdvajamo sljedeće:
- Primjenom više od 200 godina imunizacija dokazuje da je jedno od najvećih medicinskih dostignuća modernog doba – vakcinacijom je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom što je u konačnici omogućilo produženje i bolju kvalitetu života čovjeka.
- Vakcinacija predstavlja jednu od najefikasnijih, sigurnih i jeftinih medicinskih intervencija u sprečavanju/smanjenju pobola i smrtnosti od zaraznih bolesti koje se jedino mogu spriječiti vakcinacijom, tj. jedino se davanjem vakcina ove bolesti mogu spriječiti ili smanjiti njihova učestalost javljanja (vakcinacijom sprečive bolesti).
- Osima navedenoga vakcinacijom je omogućeno sprečavanje/smanjenje i hronične upale jetre, karcinoma (anusa, spolnih organa, usne šupljine) i dr. bolesti.
- Svaka osoba koja nije bolovala neku od bolesti koje se sprečavaju vakcinacijom ili nije primila obavezne rutinske vakcine može oboliti od bolesti koje se isključivo mogu spriječiti vakcinacijom, te nekadašnji izraz dječije zarazne bolesti zamijenjuje se izrazom vakcinacijom spriječive bolesti.
- SZO procjenjuje da se imunizacijom spasi 3,5 miliona – 5 miliona ljudskih života od raznih vakcinacijom spriječivih bolesti.
- Zahvaljujući poželjnom vakcinalnom obuhvatu (dobar kolektivni imunitet) u svijetu su određene vakcinacijom spriječive bolesti iščezle – velike boginje (variola vera), u najvećem broju svijeta eliminirane su dječja paraliza, znatno je smanjena učestalost obolijevanja od tetanusa, gušobolje (difterije), ospica (morbila) i drugih vakcinacijom spriječivih bolesti.
- Vakcina je najbolji „trener imunog sistema“ (nema nikakve opasnosti da u skladu s medicinskim indikacijama se istovremeno daju dvije ili tri vakcine) stimulirajući ga da producira zaštitne tvari (antitijela i stanice) što će omogućiti organizmu da postupkom primovakcinacije i revakcinacije stekne potpunu zaštitu od raznih vakcinacijom spriječivih bolesti.
Vakcinaciju treba shvatiti kao cjeloživotnu preventivnu aktivnost tj. sva životna doba trebaju imati kompletan vakcinalni status. Poželjno je da pojedinac koji nije vakciniran u dječjoj dobi ili nije prebolio određenu vakcinacijom spriječivu bolest/ili ne može dokazati medicinskom dokumentacijom vakcinalni status (ili ne može uraditi serologiju da se provjeri imunizacijski status) treba primiti vakcinu protiv određene bolesti u skladu s nacionalnim Kalendarom imunizacije kako bi se zaštitio od određene vakcinacijom spriječive bolesti.
Mnogobrojni su primjeri u praksi da odrasle osobe dobiju vakcinacijom spriječive bolesti (npr. morbile i dr.) ako u dječijoj dobi li kasnije nisu redovno vakcinisani ili nisu preboljeli morbile ili drugu vakcinacijom spriječivu bolest.
Zaključno se može reći da je u svakoj dobi potrebno imati uredan vakcinalni status (uvažavajući medicinski opravdane kontraindikacije za nemogućnost provođenja vakcinacije).
Izvor (ne uključujući ranije akceptirane relevantne stručne reference):
- Dom zdravlja Kantona Sarajevo. Uspješna reevaluacija stranicaJUDZKS-a u okvir Sigurnosne vakcinalmne mreže. Dostupno na: https://judzks.ba/uspjesna-reevaluacija-stranice-judzks-u-okviru-sigurnosne-vakcinalne-mreze-who/(23.4.2024).
- European Centre for Disease Prevention and Control. Poster: Vaccines, protecting generations. 22 Apr 2024. Dostupno na https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/poster-vaccines-protecting-generations (23.4.2024).
- World Health Organization. Essential Programme on Immunization. Dostupno na: https://www.who.int/teams/immunization-vaccines-and-biologicals/essential-programme-on-immunization (23.4.2024).
