Pripremili: prof. dr. sc. Lutvo Sporišević i Ademira Pehlić, prof.
Sunce je glavni izvor energije za sva živa bića, a bez sunčeve energije naš planet bi bio hladan a ljudi bi bili bez svjetla. Umjereno izlaganje suncu ima povoljan učinak na naš organizam dovodeći do poticanja sinteze vitamina D3, boljeg raspoloženja i blagotvorno djeluje na psihičko stanje organizma. Prema Američkom institutu za zdravlje izloženost lica, ruku, nogu ili leđa suncu u trajanju od 5 do 30 minuta u periodu 10 do 16 sati dva do tri puta sedmično je dovoljno da naš organizam sintetizira dovoljnu količinu vitamina D3.
Sunčevo zračenje podrazumijeva ultraljubičasto (ultraviolentno ili UV) zračenje, vidljivo zračenje i infracrveno (IR) zračenje. UV-A zračenje pokazuje isti intenzitet tokom godine, prodire kroz oblake i staklo, izaziva prerano starenje kože i nastanak bora. UV-A zračenje povećava štetni učinak UV-B zračenja. UV-B zračenje intezivnije je tokom proljeća i ljeta, daje prepanulost koži, izaziva opekotine i karcinom kože. Produženo izlaganje IR zračenju ubrzava starenje kože i dovodi do njenog oštećenja.
Dugotrajna izloženost suncu može posebno biti opasna za djecu, trudnice, starije osobe i osobe s hroničnim oboljenjima. Koža u dojenčadi je do 10 puta tanja od kože odraslih, a smatra se da su mehanizmi zaštite kože od nepovoljnih učinaka izloženosti suncu razvijeni tek oko šeste godine.
Prekomjerno toplotno opterećenje u čovjeka se može očitovati općim i lokalnim promjenama. U ovom članku osvrnuti ćemo se ukratko na opće promjene prekomjernog toplotnog opterećenja – toplotna iscrpljenost (toplotni kolaps), toplotni grčevi, toplotni udar.
Toplotna iscrpljenost je stanje karakterizirano slabošću, umorom, mučninom, glavoboljom, vrtoglavicom i kratkotrajnim gubitkom svijesti. Usljed prekomjernog izlaganja toploti dolazi do nervnoteže vode i elektrolita, a usljed periferne vazodilatacije javlja se nizak arterijski tlak.
Toplotni grčevi su obično posljedica vrućine udružene s tjelesnim naporom i izrazitim znojenjem pri čemu dolazi do bolnih grčeva poprečno-prugaste muskulature (ruke i noge).
Sunčanica je kliničko stanje kod kojeg duža izoženost nepokrivene glave jakom suncu djeluje na mozak i krvne žile dovodeći do gore navedene simptomatologije uz izrazito povišenu tjelesnu temeperaturu, suhu kožu, crvenilo lica a u težim slučajevima javlja se zujanje u ušima, problemi s vidom i poremećaj svijesti.
Od mjera prve pomoći preporučuje se:
- bolesnika treba smjestiti u hladnu prostoriju ili hlad (ovisno gdje boravi);
- osloboditi suvišnu odjeću;
- tuširanje mlakom vodom ili umotavanje u hladne mokre ručnike;
- lagana masaža zahvaćenih mišića (kod toplotnih grčeva);
- davanje vode, izotoničnih napitaka.
Toplotni udar je najteži oblik poremećaja organizma izazvan vrućinom. Karakterizira se potpunim slomom funkcije termoragulacijskog centra u hipotalmamusu, sistemskim upalnim odgovorom koji dovodi do višestrukog zatajenja organa a u određenim slučajevima javlja se smrt. Pacijenti s toplotnim udarom imaju tjelesnu temperaturu iznad 40°C, koža je crvena, topla i suha (nema znojenja), prisutna je uporna glavobolja, mučnina, povraćanje, ubrzan puls, ubrzano plitko disanje, gubitak svijesti i pojava toničko-kloničkih grčeva (loš prognostički znak).
Toplotni udar zahtjeva hitnu medicinsku pomoć a do dolaska hitne medicinske pomoći potrebno je primjeniti sljedeće mjere prve pomoći:
- bolesnika smjesiti u hladnu prostoriju ili hlad (ovisno o boravku);
- osloboditi suvišnu odjeću;
- postaviti ga u bočni položaj (ako nije svjestan);
- oblaganje glave i ostalih dijelova tijela hladnim oblozima ili polijevanje hladnom vodom (hlađenje tijela provoditi dok tjelesna temperatura ne bude ispod 38°C.
Dugotrajno izlaganje suncu dovodi do oštećenja:
- kože (opekotine, prerano starenje kože);
- očiju (zamućenje očne leće ili katarakta);
- suspresije imunološkog sistema (praćeno sklonošću infekcijama);
- povećani rizik nastanka tumora kože (karcinom i melanom).
Štetni učinci sunca posebno su izraženi kod: pojedinaca koji su tokom života imali opekotine od sunca (zadobijene opekotine jedan do dva puta tokom djetinjstva udvostručuju rizik nastanka melanoma tokom života), osoba koje duže vremena borave na suncu a ne prakticiraju mjere zaštite od sunca kao i kod onih koji koriste solarij (dokazani kancerogen za kožu).
Veoma je bitno pratiti UV-indeks u dnevnoj vremenskoj prognozi kako bi se predvidjela jakost Sunčeva zračenja odnosno poduzele potrebne mjere zaštite od sunca. UV – indeks nam ukazuje na stepen opasnosti od UV zračenja. Izražava se brojčanom vrijednosti: 0-1(niska opasnost od UV zračenja), 1-2 (umjerena opasnost od UV zračenja), 6-7 (visoka opasnost od UV zračenja), 8-10 (vrlo visoka opasnost od UV zračenja) i iznad 10 (ekstremna opasnost od UV zračenja). Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da zaštita od sunca treba početi kada je UV indeks 3 ili iznad 3. Neki autori i stručna društva preporučuju da zaštita protiv sunca (kreme za sunčanje, sunčane naočale) kod osoba svijetle put treba početi ako je UV indeks nizak ili umjeren.
Najznačajnije smjernice zaštite od sunca su:
- Rashladiti prostor u kojem se živi
- Preporučuje se da sobna temperatura bude danju ispod 32°C a noću ispod 24°C;
- Zatvoriti prozore danju, a posebno one koji su okrenuti prema suncu (koristiti tende i druga sredstva za zaštitu od sunca);
- Koristiti uređaje za rashlađivanje (klima, ventilatori);
- Tuširanje ili kupanje u mlakoj vodi ili oblaganje tijela hladnim ručnikom/icima;
- Djecu do 6 mjeseci ne treba nikako izlagati suncu ni uz upotrebu krema sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja (Sun Protection Factor, SPF);
- Dojenčad u dobi 6-12 mjeseci, a prema nekim autorima i djeci do 2/3 godine nije preporučljivo izlagati direktno suncu, preporučuje se boravak u mjestu zaštićenom od sunca uz primjenu odjeće s UV zaštitom od sunca;
- Svim dobnim skupinama ne preporučuje se izlaganje suncu u periodu od 10 do 16 sati;
- Djeci iznad šestog mjeseca i odraslim preporučuju se kreme s visokim zaštitnim faktorom (30+, 50+) od štetnog UV zračenja, koje se trebaju nanijeti pola sata prije izlaganja suncu, trebaju se nanositi svakih dva sata, posebno nakon svakog kupanja, brisanja ručnikom ili nakon znojenja. Veoma je bitno nanijeti dovoljnu količinu kreme sa zaštitnim faktorom na sve dijelove tijela što uključuje i ušne školjke, usne (staviti balzam za usne sa zaštitnim faktorom) i stražnji dio vrata − savjetovati se o primjeni krema za sunčanje s nadležnim liječnikom ili magistrom farmacije);
- Izbjegavati naporan fizički rad ili intenzivne tjelesne aktivnosti, naročito u periodu intenzivnog Sunčevog zračenja;
- Obavezno staviti pokrivalo za glavu (šešir ili kapa s širokim obodom);
- Nosite prozračnu laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala (pamuk, lan) odnosno odjeću s UV zaštitom od sunca;
- Oči zaštititi sunčanim naočalima sa značajnom zaštitom od UV-a i UV-B zraka (99 do 100% zaštita);
- Koristiti laganu posteljinu;
- Piti dovoljnu količinu tekućine (voda, izotonični napitci) u skladu s dobi i dnevnim potrebama;
- Izbjegavati/(ograničiti pijenje kafe, alkohola, osvježavajućih bezalkoholnih napitaka);
- Konzumirati učestalije manje obroke (sezonsko voće, povrće, supe…),
S obzirom na to da koža akumulira UV zračenje cijeli život, da 50-80% ukupne količine UV zračenja čovjek primi do 18. godine zaštita od nepovoljnih učinaka od sunca treba početi od dječije dobi kako bi spriječili/smanjili štetne posljedice djelovanja UV zračenjau odrasloj dobi (prerano starenje kože i nastanak tumora kože). Zaštitu od sunca treba provoditi tokom cijele godine imajući u vidu da su UV zrake prisutne cijelu godinu (npr. tokom zime snijeg reflektira 80% UV zraka).
Literatura:
- Bralić I. i sur. Prevencija bolesti u dječjoj dobi. Zagreb: Medicinska naklada, 2004.
- Ivančević Ž. i sur. MSD priručnik dijagnostike i terapije. Treće hrvatsko izdanje. Split: Placebo, 2020.
- Nastavni Zavod za javno zdravstvo „Prof.dr Andrija Štampar“. Kako se zaštiti od velikih vrućina? (Internet). 29.6.2023. Dostupno na: https://stampar.hr/hr/novosti/kako-se-zastititi-od-velikih-vrucina (pristup 12.7.2023.)
- Puntarić D i sur. Zdravstvena ekologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2016.
