U sklopu Plana kontinuirane medicinske edukacije JU Dom zdravlja KS (KME), dana 01.11.2023. godine u Sali za edukacije OJ Ilidža održano je predavanje na temu „Upravljanje medicinskim otpadom JUDZKS”.
Predavač je bila Mediha Zulić, diplomirana medicinska sestra, referent za upravljanje medicinskim otpadom.
Sistem zbrinjavanja medicinskog otpada sastavni je dio brige o zdravlju. Složenost i opasnost otpada koji nastaje u zdravstvenim ustanovama zahtjeva složeno upravljanje otpadom kako unutar zdravstvene ustanove tako i van nje.
Medicinski otpad se definiše kao sav otpad koji nastaje prilikom dijagnostičkih postupaka, liječenja i pružanja medicinske njege u zdravstvenim ustanovama, kao i prilikom istraživanja u medicinskim centrima.
Pod zbrinjavanjem medicinskog otpada podrazumijeva se njegovo razvrstavanje na mjestu nastanka, prikupljanje, pakiranje, vođenje evidencije, predobrada i obrada, transport i higijenska dispozicija na način da se spriječi rizik od bolničkih infekcija, profesionalnog oboljenja, ubodnih rana i onečišćenja čovjekovog okoliša. Za pravilno zbrinjavanje medicinskog otpada, najbitniji postupak koji se mora obaviti je sortiranje otpada i to na samom mjestu nastanka. Na mjestu nastanka otpada medicinski otpad treba biti skupljen u posebnu ambalažu koja svojim karakteristikama (boja, oblik, veličina) omogućava i olakšava njegovo razvrstavanje. Svojim karakteristikama po boji, ambalaža omogućava i olakšava razvrstavanje otpada na mjestu nastanka i to: crvena boja za infektivni otpad, žuta boja za hemijski otpad, zelena boja za farmaceutski otpad i crna boja za komunalni otpad.
Ambalaža mora biti označena znakom i natpisom vrste otpada. Po svojim karakteristikama treba da je izrađena tako da: onemogućava neovlašteno otvaranje posuda i kontejnera, poslije obrade da ne zagađuje okoliš, neprobojna za oštre predmete tako da je onemogućeno ispadanje sadržaja i ozljeđivanje, kao i prijenos infekcije na osobe koje postupaju sa otpadom, nepropusna za tekućine tako da onemogućava prolijevanje sadržaja.
Infektivni otpad i potencijalni infektivni otpad čini najopasniji i najveći dio medicinskog otpada koji treba tretirati u skladu sa principima upravljanja medicinskim otpadom. Pravilnim rukovanjem, odlaganjem, razvrstavanjem oštrih predmeta štitite sebe od infekcije i zaraznih bolesti, a i sve druge osobe. Obavezno korištenje zaštitnih barijera (zaštitne rukavice, radna odjeća, maske, zaštitne naočale) u proizvodnji, razvrstavanju i odlaganju otpada.
Skladištenje infektivnog otpada i oštrih predmeta bez obrade može trajati najduže osam dana.
Pri rukovanju sa medicinskim otpadom obaveza svih ne/zdravstvenih radnika je da se jasno utvrde vrste otpada, način sortiranja, odgovarajuće označavanje i pakiranje otpada u skladu sa procedurama medicinskog otpada Ustanove. Evidencija o medicinskom otpadu se dokumentuje u svakoj ambulanti i službi gdje nastaje.
Pripremila: Mediha Zulić, diplomirana medicinska sestra
