Iako se mogu pojaviti tijekom čitave godine, sezona krpelja još uvijek nije počela, njihove naučestalije pojavnosti su u proljeće i rano ljeto (april-juli).
Obzirom da krpelji imaju naglašenu sezonsku aktivnost još uvijek nije bilo pacijenata zbog ujeda krpelja. Najveći rizik imaju ljudi koji bilo profesionalno ili rekreativno učestalo borave u prirodi (šumari, planinari, lovci,turisti).
Ukoliko primjetite krpelja na sebi ili na djetetu, savjet je da ga uklonite što je prije moguće na način da:
Koristite pincetu sa finim vrhom da uhvatite krpelja što bliže koži, povucite prema gore stalnim i ujednačenim pritiskom u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Nemojte uvrtati ili trzati krpelja. Nakon uklanjanja krpelja očistite područje uboda i ruke alkoholom ili koristite sapun i vodu. Uklonite krpelja tako što ćete ga baciti u toalet. Općenito, prema smjernicama CDC ne preporučuje se uzimanje antibiotika nakon uboda krpelja kako bi se spriječio nastanak bolesti. Međutim, u određenim okolnostima, pojedinačna doza doksiciklina nakon ugriza krpelja može smanjiti rizik od Lajmske bolesti. Osoba koja je imala ujed krpelja naročito treba obratiti pažnju na moguću pojavu nekih od simptoma u narednih mjesec dana. Obavezno se treba javiti svom ljekaru ukoliko simptomi budu uključivali osip, vrućicu, umor, glavobolju, bolove u mišićima, otok i bol u zglobovima. Liječenje bolesti koje se prenose krpeljima prije svega se zasnivaju na simptomima, historiji prethodne izloženosti krpeljima, a u nekim slučajevima i rezultatima krvnih pretraga. Većina bolesti koje se prenose krpeljima mogu se liječiti kratkom primjenom antibiotika. Sam ujed krpelja može da izazove različita oboljenja . Rizik za nastanak oboljenja je manji ukoliko je krpelj odstranjen za manje od 24h. Krpelj može biti zaražen bakterijom Borreliom Burgdorferi kao i virusom krpeljskog encefalitisa i ove mikoorganizme može prenijeti i čovjeku. Borellia je uzročnik Lajmske bolesti. U slučaju nastanka infekcije, prvi simptom Lajmske bolesti je crvenilo na mjestu ili oko mjesta uboda krpelja koji se prstenasto širi i podsjeća na metu (Erythema migrans). Ovaj simptom se obično javlja 3-30 dana poslije samog ujeda. U ranom stadijumu Lajmske bolesti mogu se javiti i simptomi poput povišene temperature, uvećanih limfnih čvorova, gubitka apetita i glavobolja uz malaksalost i bolove u mišićima. U svakom slučaju, kako uopšte ne bi došlo do ujeda krpelja, treba djelovati preventivno.
Mjere prevencije uključuju:
- prikladnu odjeću i obuću, duge rukave i nogavice uvučene u čarape, zatvorenu obuću i odjeću svjetlijih boja,
- izbjegavajte provlačenje kroz grmlje i ležanje na travi te hodajte obilježenim stazama,
- na gole i izložene dijelove kože primjenite repelente (prema uputstvu kako se proizvod koristi) – pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo. Posebno pretražite dijelove tijela sa nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak). Kod djece će se često naći na glavi, to je zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli. Ako uočite krpelja što prije ga uklonite sa kože. Pri povratku se obavezno istuširajte.
Postoji vakcina protiv KME ( krpeljni meningiencefalitis) ali ne i kod nas. Vakcinacija se provodi trima dozama vakcine protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba vakcinisati još jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite. Vakcinacija protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. KME je virusna bolest uzrokovana virusom krpeljnog encefalitisa koji prenose krpelji roda Ixodes persulcatus i Ixodes ricinus. Obzirom da mi ne pripadamo rizičnom području izloženosti navedenim vrstama krpelja, nije ni potrebna imunizacija protiv KME.
Tekst pripremila: dr. Elma Kurtović
