Morbili su visoko zarazna bolest. U slučaju izloženosti virusu morbila obolijeva najmanje 95 % neimuniziranih osoba. Oboljela osoba kašljem, kihanjem i direktnim kontaktom inficira zdravu osobu česticama koje sadrže virus morbila. Virus morbila je aktivan u zraku ili na zaraženoj površini do dva sata nakon izlaganja neimunizirane osobe virusu morbila. Jedna od najinfektivnijih preventabilnih bolesti – ako se u istoj prostoriji nalazi 10 osoba i uzročnik je tu u zraku, njih 9 će biti inficirano. Stoga se morbili šire stravično brzo i brzo inficiraju više osoba.
Nakon inkubacije 10–12 dana javljaju se početni simptomi (visoka temperatura, kašalj, sekrecija iz nosa i konjunktivitis), a jedan do dva dana prije pojave osipa na tijelu, na sluznici obraza nasuprot prvog ili drugog kutnjaka u gornjoj vilici pojavljuje se enantem poput zrnaca pijeska (Koplikove pjege). Dva do četiri dana nakon pojave početnih simptoma, odnosno 14 dana nakon izloženosti virusu morbila, pojavljuje se konfluentni makulopapulozni osip, prvo na čelu, ispod uha i širi se prema trupu i ekstremitetima. Osip koji traje pet do šest dana, počinje blijediti uz sitno ljuštenje kože.
Prosječno 30 % oboljelih od morbila ima jednu ili više komplikacija, koje se najčešće javljaju kod djece mlađe od 5 godina i odraslih iznad 20 godina, trudnica, pojedinaca sa malnutricijom, imunodeficijecijom i hipovitaminozom vitamina A. Kod neimuniziranih trudnica morbili mogu biti praćeni smrću trudnice, spontanim pobačajem, prijevremenim rođenjem djeteta i rođenjem djeteta male porođajne mase.
Morbili nisu pljuskavice (vodene kozice, varičele). To su dvije različite bolesti, izazvane različitim virusima.
Prema programu imunizacije u Federaciji BiH, predviđene su dvije doze MRP cjepiva, u dobi od 12. mjeseci i u šestoj godini, a sva propuštena cijepljenja se mogu nadoknaditi. Imunizacijom se jača i efekat kolektivnog imuniteta, koji nastaje kada je velik broj ljudi u populaciji vakcinisan te ne dolazi do izbijanja bolesti, odnosno, patogen se drži pod kontrolom, nema koga da zarazi. Na ovaj način se, naposlijetku, štite i oni koji iz nekog razloga ne mogu primiti vakcinu – radi se o bebama koje su premale da prime vakcine, osobama koje su na imunosupresivnim terapijama iz nekog razloga ili im je imunitet oslabljen.
Prije pojave vakcine protiv morbilivirusa 1963. godine, oko 2.6 miliona osoba je umiralo od ove bolesti, odnosno od komplikacija bolesti, a epidemije su izbijale na otprike svakih 2-3 godine. Jedno vrijeme nije bilo epidemija, svijet je bio bliže eradikaciji ove bolesti, međutim, usljed neistinitih tvrdnji kako MMR/MRP vakcina koja sadrži komponente protiv morbila, rubeole i zaušnjaka, može izazvati autizam, broj vakcinisanih se smanjio.
Mnogobrojna istraživanja nisu utvrdila povezanost MRP vakcine i autizma, a recetno Dansko istraživanje iz 2019. godine, kojim je obuhvaćeno 650.000 djece, utvrdilo je da MPR vakcinacija nije povezana niti je okidač za autizam. Globalno savjetodavno tijelo Svjetske zdravstvene organizacije za sigurnost cjepiva (GACS) zaključuje da nema uzročne povezanosti između MRP vakcine i autističnog poremećaja.
IMUNOLOŠKA AMNEZIJA
Vakcinacija protiv morbila ne štiti samo od infekcije ovom vrlo neugodnom virusnom bolešću, nego indirektno stvara imunitet i na druge patogene, tako što ne dozvoljava slabljenje pamćenja imunološkog sistema organizma. U radu je utvrđeno nešto neobično, iako morbili proizvode jak imunološki odgovor i organizam upamti ovog uzročnika te postajemo imuni, istovremeno se smanji broj onih ćelija koje su pamtile prethodne infekcije. Odnosno, organizam istovremeno postane imun na morbile i jako podložan drugim infekcijama, posebno respiratornim bolestima, ali i drugim, već preboljenim infekcijama. Imunološki sistem se resetuje na fabričke postavke i zaboravi koje je uzročnike bolesti sreo. Ovaj efekat može trajati čak 2 godine nakon infekcije, što je pokazao jedan drugi rad, objavljen 2015. godine, u časopisu Science.
Pokažimo odgovornost omogućavajući sveobuhvatni lični i kolektivni imunitet protiv ovih zaraznih bolesti.
“Bolje spriječiti nego liječiti.” – Thomas Fuller
Lejla Moćević, stručni saradnik za odnose s javnošću
