„Uzgajati hranu, ne duhan“
Pripremili: prof. dr. sc. Lutvo Sporišević i Ademira Pehlić, prof.
Na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od 1998. godine svakog zadnjeg dana mjeseca maja/svibnja obilježava se „Svjetski dan nepušenja“. Obilježavanjem „Svjetskog dana nepušenja“ želi se upozoriti na štetne učinke nikotinskih proizvoda na ljudsko zdravlje, izdvajanje znatnih finansijskih sredstava za zdravstvenu zaštitu i narušavanje okoliša zajednice.
Ovogodišnji slogan Svjetskog dana nepušenja je „Uzgajati hranu, ne duhan“ – žele se upozoriti vlade država diljem svijeta da prestanu subvencionirati uzgoj duhana i da se trebaju podržavati održivi usjevi koji bi mogli nahraniti milione ljudi širom svijeta. Smatra se da se više od tri miliona hektara zemlje u više od 120 zemalja koristi za uzgoj duhana, čak i u zemljama u kojima se gladuje.
Izloženost duhanskim i drugim proizvodima za pušenje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem koji uzrokuje oštećenje gotovo svakog tkiva u ljudskom organizmu. SZO napominje da izloženost duhanskim i drugim proizvodima za pušenje širom svijeta uzrokuje smrt kod oko 8 miliona ljudi, pri čemu je oko 7 miliona smrtnih ishoda povezano s aktivnim pušenjem, a oko 1 milion smrtnih ishoda se može povezati s pasivnim pušenjem.
Duhanski proizvodi ranije su se koristili uglavnom putem cigareta i cigara, a u novije vrijeme učestalije se koriste elektronske cigarete (e-cigarete) i nargila te se sada terminološki može govoriti o izloženosti duhanskim i drugim proizvodima za pušenje.
Terminološki se može izdvojiti aktivno pušenje i pasivno pušenje („pušenje iz druge ruke“). „Pušenje iz treće ruke“ je noviji pojam kojim se želi upozoriti na štetne učinke proizvoda za pušenje koji nastaju i nakon nestanka dima iz gorućeg dijela proizvoda za pušenje. Nakon nestanka dima nikotin i ostale štetne kemikalije talože se na namještaju, zidovima prostorije, tepisima, zavjesama, automobilskim sjedalima, kosi i odjeći osoba. Štetne hemikalije proizvoda za pušenje ventilacijskim uređajima mogu se širiti u druge prostorije koje nisu primarni izvor nikotinskog dima, te dušičnom kiselinom ili ozonom štetne hemikalije mogu dovesti do nastanka nitrozamina, koji su kancerogene tvari.
Mnogi štetni učinci izloženosti nikotinskim proizvodima počinju prije rođenja, nastavljaju se nakon rođenja do odrasle dobi i mogu dovesti do ozbiljnih strukturnih i funkcionalnih promjena u skoro svim tkivima našeg organizma.
Duhanski dim sadrži oko 7000 hemijskih tvari, od kojih je oko 70 dokazanih kancerogena, a sadrži najmanje 1000 otrovnih tvari koje štetno djeluju na mozak, imuni sistem, srce i krvne žile i druge organe. Osim fizičke i psihičke ovisnosti, izloženost duhanskom dimu u odraslih osoba povezana je s povećanim rizikom nastanka zloćudnih tumora (pluća, želuca, gušterače, jetre, debelog crijeva i vrata maternice), aterosklerotske kardiovaskularne bolesti, hronične opstrukcijske bolesti pluća, šećerne bolesti tipa 2, mrene, senilne makualarne degeneracije i drugih oboljenja.
Izloženost duhanskom dimu prije rođenja dovodi do povećanog rizika za spontani pobačaj, prijevremeni porod i rađanja djece niske porodne mase. Izloženost duhanskom dimu prije rođenja može dovesti do sindroma iznenadne dojenačke smrti u oko 20% djece. Osim toga, izložemost duhanskom dimu prije rođenja može biti povezana s povećanim rizikom za prirođene anomalije u djece, poremećajem govora, ponašanja i kognitivnom disfunkcijom u djece. Pušenje štetno djeluje na razvoj i funkciju pluća, te djeca koja su dugotrajno bila izložena duhanskom dimu imaju česte upale gornjih i donjih dišnih puteva.
Osim navedenoga, pušenje je povezano i sa nastankom pretilosti, rezistencije na inzulin, metaboličkog sindroma i oštećenja mitohondrija srčanog mišića.
S obzirom na povezanost aktivnog pušenja s rizičnim ponašanjima (pijenje alkohola, uzimanje droga i psihoaktivnih tvari) u odraslih i mladih, veoma je bitno od najranije dobi razvijati zdrave životne navike.
Pušenje treba smatrati najučestalijim preventabilnim faktorom rizika za razvoj mnogobrojnih oboljenja i prijevremene smrti, te je bitan zdravstveno-odgojni rad s roditeljima djece, djecom i širom društvenom zajednicom radi stvaranja čistog zraka bez duhanskog dima, tj. potpunog prestanka pušenja u roditelja, ukućana, djece i ostalih pojedinaca i sprječavanja izloženosti djece i mladih duhanskim i drugim proizvodima za pušenje.
Literatura:
- Sporišević L. Izloženost nikotinskim proizovodima. U: Aterosklerotska kardiovaskularna bolest – pedijatrijski izazov. Sporišević L. i Mujkić A. ur. Sarajevo: Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu – „Prof. dr. Zdravko Grebo“; 2023.
- World Health Organization. WHO urges governments to stop subsidizing life-threatening tobacco crops [Internet] 26 May 2023. Dostupno na: https://www.who.int/news/item/26-05-2023-who-urges-governments-to-stop-subsidizing-life-threatening-tobacco-crops. (pristupljeno 30.5.2023.)
