- septembar se unazad 23 godine obilježava kao Svjetski dan srca (World Heart Day), na inicijativu Svjetske kardiološke federacije (World Hearth Federation).
Svake godine je različita tematika, sa ciljem informisanja i podizanja svjesnosti o važnosti očuvanja zdravlja srca i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Ovogodišnja globalna kampanja se provodi pod sloganom „Koristi 
Upoznaj “.
Ljudsko srce je prosječne veličine stisnute šake i težine oko 300 g, a počinje kucati oko 3 sedmice nakon začeća. Prosječan broj otkucaja srca u toku dana je oko 100 000 puta i za to vrijeme ispumpa oko 7500 l krvi. Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila i vodeći su uzrok smrti u svijetu – preko 20,5 miliona smrtnih slučajeva godišnje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 80% svih srčanih i moždanih udara može se prevenirati. Riziko faktori su nepromjenljivi i promjenljivi. Na nepromjenljive faktore ne možemo uticati i to su dob, pol i naslijeđe. Važno je poznavati promjenljive faktore, na koje možemo uticati i kontrolisati. To su povišen krvni pritisak, povišene vrijednosti šećera i masnoća u krvi, nepravilna ishrana, izloženost nikotinskim proizvodima, konzumacija alkohola, prekomjerna tjelesna težina (gojaznost), fizička neaktivnost, izloženost psihičkom stresu, zagađenje zraka.
Povišen krvni pritisak ili hipertenzija je jedan od najvećih uzroka srčanih i moždanih udara. Naziva se „tihim ubicom“, jer često nema simptoma i tegobe se jave kada su već razvijene komplikacije na organima. Zato su važne redovne kontrole i mjerenja krvnog pritiska. Ako se ciljne vrijednosti (krvni pritisak ispod 140/90 mmHg) ne postignu promjenom životnog stila, koriste se antihipertenzivni lijekovi po preporuci i pod kontrolom ljekara.
Najboljim režimom prehrane za zdravlje srca smatra se DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension), koja je nekoliko godina zaredom na vrhu ljestvice najboljih dijeta u svijetu, a razvijena je u istraživanju pod pokroviteljstvom američkog Nacionalnog instituta za zdravstvo. Preporučen je povećan unos voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, ribe, peradi, niskomasnih mliječnih proizvoda, a smanjen unos soli, zasićenih masti, šećera.
Za starije od 18 godina preporučuje se oko 150 minuta srednje intenzivne ili 75 min vrlo intenzivne fizičke aktivnosti sedmično, a djeca i adolescenti trebaju imati najmanje 60 min srednje do jake fizičke aktivnosti dnevno.
Prestanak konzumiranja cigareta i alkohola imaju jak uticaj na zdravlje srca!
Male promjene životnog stila doprinose sprečavanju kardiovaskularnih bolesti.
Važno je naglasiti da su zdrave navike potrebne i pacijentima koji već koriste medikamentoznu terapiju, jer pomažu boljoj kontroli bolesti i sprečavanju komplikacija.
https://world-heart-federation.org/world-heart-day/
https://world-heart-federation.org/
Pripremila: dr. Samra Eminagić, specijalista interne medicine
