Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Kako se razvija mozak djeteta

Studija normalnog razvoja mozga koju su putem snimanja magnetnom rezonancom (MRI) proveli američki Državni instituti zdravlja (NIH), pratila je razvoj mozga kod oko 500 zdrave američke djece, od rođenja do 18 godine života, iz različitih geografskih, socio-ekonomskih i etničkih grupacija. Rezultati studije objavljeni su online u žurnalu Journal of the International Neuropsychological Society.

Studija je, između ostalog, ukazala na to da nivo finansijskih prihoda porodice utiče na IQ djeteta i njegovo ponašanje u društvu. Djeca iz siromašnijih porodica imala su nešto niži IQ (koeficijent inteligencije) i pokazala više problematičnog ponašanja u poređenju na djecu iz porodica sa srednje visokim i visokim prihodima. Međutim, nisu postojale značajnije razlike po pitanju drugih osnovnih kognitivnih funkcija poput pamćenja i elokvencije. Čak šta više, zdrava djeca iz siromašnih porodica pokazala su bolje rezultate nego što je to bilo u prethodnim studijama, te se pretpostavlja da su općenite razlike u zdravstvenom stanju između siromašnije i bogatije djece krive za ranije utvrđen veći kognitivni jaz između njih.

Vidljivi su bili tragovi često navođenih razlika između verbalnih i prostornih vještina kod djevojčica i dječaka, ali te razlike nisu bile tako izražene kao što se ranije tvrdilo. Ustvari, nisu uočene razlike u elokvenciji između polova. Nije bilo većih razlika ni kada su u pitanju vještine računanja, što ukazuje na to da dječaci i djevojčice imaju istu prirodnu sklonost za matematiku.

Bez obzira na prihode ili pol, čini se da djeca ubrzano uče u između 6. i 10. godine života, dok je tokom adolescencije kognitivni razvoj mnogo manje dramatičan. Ovi rezultati su u skladu sa prethodnim istraživanjima i ukazuju na to da tokom adolescencije više ne dolazi do učenja novih osnovnih vještina, već dolazi do integracije svega dotad naučenog.

Dugoročni cilj istraživačkog tima jeste da poveže ove podatke o ponašanju sa MRT snimcima mozga kod djece. Zajedno, ove dvije vrste podataka omogućile bi naučnicima da posmatraju kako mozak raste i kako se reorganizira tokom djetinjstva, te da istraže značenja strukturalnih promjena koje vide.

Izvor: http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-05/nion-nst051507.php