JAVNA USTANOVA DOM ZDRAVLJA

KANTONA SARAJEVO

Da li ispravljati rani dječiji govor

doc.dr. sc. Sanela Tinjak, dipl.defektolog-logoped

Objavljeno: 22.04.2020.

          Period ranog dječijeg progovaranja, tj. do četvrte godine  je izuzetno osjetljiv i ranjiv period. Moglo bi se reći da nivo samopouzdanja koje dijete stiče ili ne stiče u tom periodu, dobrim dijelom doprinosi kasnijoj izgradnji ličosti. Iz ugla odrasle osobe, može se uočiti da ne bi bili baš oduševljeni ukoliko bi nam svaki dan neko blizak u negativnom kontekstu skretao pažnju na uobičajne radnje npr.način na koji hodamo, jedemo, gledamo  itd. Najvjerovatnije bi nakon mnogobrojnog ponavljanja, počeli preispitivati svoje ponašanje i pri svakoj toj aktivnosti počeli osjećati nelagodu.

           Apsolutno je dopušteno da rani dječiji govor bude nesavršen, a roditelj je dužan da ga potiče i ne ispravlja. Direktno korigovanje npr. „Ne kaže se tako…, kaže se ovako…. Hajde sad ponovi!“, ne samo da prekida komunikacijski krug, nego i odašilje lošu poruka djetetu koja mu kaže da nije dobar u tome što čini, da ga roditelj ne cijeni dovoljno, da ga se ruži, da nije voljen itd. Još teža situacija je ukoliko se dječiji govor uspoređuje sa nekim drugim djetetom koji je kao govornik napredniji. Ekspresivni govor i jezik mogu se razvijati samo aktivnim činom što nameće činjenicu da se on može razvijati samo putem njegovog aktivnog praktikovanja u raznim govornim situacijama i oblicima. Zadatak roditelja je da, što je duže moguće, održava taj komunikacijski krug i razmjenu informacija kako bi dijete doživjelo osjećaj prihvaćenosti kao govornika što će ga dodatno ohrabriti i graditi mu pozitivno govorno raspoloženje, ali i priliku da se govor doživi u različitim govornim situacijama kako bi se unaprijedilo razumijevanje govorno-jezičke poruke.

           Naravno, ukoliko roditelj smatra da razvoj govora i jezika nije u skladu sa hronološkim uzrastom djeteta, trebao bi se obratiti logopedu na procjenu. Međutim, praćenjem nekih „jednostavnih“ uputa, roditelj može dobrim dijelom utjecati na „zdravo“ govorno odrastanje djeteta.

Pođite od mjesta na kojem djeca jesu, gradite onime što imaju i pomozite im razviti ono što treba biti slijedeći korak u razvoju”  (Maria Aarts).

IZVOR:

Renata R (2014) Poticanje ranog govorno-jezičkog razvoja. FoMa, Zagreb

PODIJELI OVAJ ČLANAK

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email
Share on print