JAVNA USTANOVA DOM ZDRAVLJA

KANTONA SARAJEVO

IzvjeĆĄtaj ukazuje na milijardu gladnih u svijetu

Broj neuhranjenog stanovniĆĄtva, posebno djece, porastao je u posljednjih nekoliko godina. U skladu sa novim izvjeĆĄtajem, u 2009. godini jedna milijardi ljudi bila je neuhranjena.

Indeks globalne gladi za 2010. godinu (2010 Global Hunger Index) pokazuje da je neuhranjenost djece (gotovo 50% ukupnog broja gladnih) najveći uzrok gladi ơirom svijeta.

Najveći nivoi gladi prisutni su u zemljama subsaharske Afrike i juĆŸne Azije.

UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) definiĆĄe glad kao unos manje od 1800 kilokalorija tokom jednog dana – ĆĄto je minimum neophodan za zdrav i produktivan ĆŸivot.

Iako je broj neuhranjenih osoba opao između 1990. i 2006. godine, autori izvjeơtaja upozoravaju da su brojevi ponovo počeli rasti, te da podaci iz 2009. godine ukazuju na viơe od milijardu gladnih ljudi na svijetu.

Indeks svjetskog zdravlja (GHI) izračunava se za 122 zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji. 29 drĆŸava – većinom u subsaharskoj Africi i juĆŸnoj Aziji – pokazuju visoke nivoe gladi, opisane kao “izuzetno alarmantne” ili “alarmantne”.

Indeks pokazuje da stepen gladi raste u 9 drĆŸava: Sjevernoj Koreji i osam subsaharskih afričkih drĆŸava. Demokratska Republika Kongo iskusila je najveći rast: indeks gladi porastao jeza viĆĄe od 65%.

Indeks se izračunava na osnovu omjera stanovniĆĄtva koje unosi nedovoljan broj kalorija u organizam, omjera djece mlađe od 5 godina koje imaju nedovoljnu tjelesnu teĆŸinu i stope smrtnost djece.

U izvjeĆĄtaju stoji da su skoraĆĄnjem porastu gladi doprinijele globalna kriza oko cijena hrane kao i svjetska recesija.

Djeca mlađa od dvije godine na najvećem su riziku. Neuhranjenost u ovoj fazi ĆĄkodi i fizičkom i mentalnom razvoju i njene posljedice su većinom nepovratne, uzrokujući oĆĄtećenja za cijeli ĆŸivot. U nekim subsaharskim drĆŸavama, poput Burundija i Madagaskara, otprilike polovina djece zaostala je u rastu i razvoju zbog nepostojanja odgovarajuće ishrane.

Autori studije smatraju da bi poboljĆĄavanje prehrane djece imalo najveći utjecaj na smanjivanje globalne gladi. Oni procjenjuju da bi pothranjenost djece mogla biti umanjena za trećinu pruĆŸanjem bolje zdravstvene njege i prehrane, ne samo maloj djeci, već i majkama tokom trudnoće i dojenja.

Osim toga, u izvjeơtaju stoji da bi smanjivanje broja gladnih ljudi također značajno poboljơalo produktivnost i ekonomski razvoj.

IZVOR: BBC news, autor: Ania Lichtarowicz, oktobar 2010., www.bbc.co.uk

PODIJELI OVAJ ČLANAK

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email
Share on print