Broj neuhranjenog stanovniĆĄtva, posebno djece, porastao je u posljednjih nekoliko godina. U skladu sa novim izvjeĆĄtajem, u 2009. godini jedna milijardi ljudi bila je neuhranjena.
Indeks globalne gladi za 2010. godinu (2010 Global Hunger Index) pokazuje da je neuhranjenost djece (gotovo 50% ukupnog broja gladnih) najveÄi uzrok gladi ĆĄirom svijeta.
NajveÄi nivoi gladi prisutni su u zemljama subsaharske Afrike i juĆŸne Azije.
UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) definiĆĄe glad kao unos manje od 1800 kilokalorija tokom jednog dana â ĆĄto je minimum neophodan za zdrav i produktivan ĆŸivot.
Iako je broj neuhranjenih osoba opao izmeÄu 1990. i 2006. godine, autori izvjeĆĄtaja upozoravaju da su brojevi ponovo poÄeli rasti, te da podaci iz 2009. godine ukazuju na viĆĄe od milijardu gladnih ljudi na svijetu.
Indeks svjetskog zdravlja (GHI) izraÄunava se za 122 zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji. 29 drĆŸava â veÄinom u subsaharskoj Africi i juĆŸnoj Aziji â pokazuju visoke nivoe gladi, opisane kao âizuzetno alarmantneâ ili âalarmantneâ.
Indeks pokazuje da stepen gladi raste u 9 drĆŸava: Sjevernoj Koreji i osam subsaharskih afriÄkih drĆŸava. Demokratska Republika Kongo iskusila je najveÄi rast: indeks gladi porastao jeza viĆĄe od 65%.
Indeks se izraÄunava na osnovu omjera stanovniĆĄtva koje unosi nedovoljan broj kalorija u organizam, omjera djece mlaÄe od 5 godina koje imaju nedovoljnu tjelesnu teĆŸinu i stope smrtnost djece.
U izvjeĆĄtaju stoji da su skoraĆĄnjem porastu gladi doprinijele globalna kriza oko cijena hrane kao i svjetska recesija.
Djeca mlaÄa od dvije godine na najveÄem su riziku. Neuhranjenost u ovoj fazi ĆĄkodi i fiziÄkom i mentalnom razvoju i njene posljedice su veÄinom nepovratne, uzrokujuÄi oĆĄteÄenja za cijeli ĆŸivot. U nekim subsaharskim drĆŸavama, poput Burundija i Madagaskara, otprilike polovina djece zaostala je u rastu i razvoju zbog nepostojanja odgovarajuÄe ishrane.
Autori studije smatraju da bi poboljĆĄavanje prehrane djece imalo najveÄi utjecaj na smanjivanje globalne gladi. Oni procjenjuju da bi pothranjenost djece mogla biti umanjena za treÄinu pruĆŸanjem bolje zdravstvene njege i prehrane, ne samo maloj djeci, veÄ i majkama tokom trudnoÄe i dojenja.
Osim toga, u izvjeĆĄtaju stoji da bi smanjivanje broja gladnih ljudi takoÄer znaÄajno poboljĆĄalo produktivnost i ekonomski razvoj.
IZVOR: BBC news, autor: Ania Lichtarowicz, oktobar 2010., www.bbc.co.uk