Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Najčešći pokretači astmatičnih napada

Ako imate astmu, onda su vaši disajni putevi u određenoj mjeri iziritirani. Kada dobijete astmatični napad, ova iziritiranost se pogorša i disajni putevi se djelomično zatvore i zakrče od sluzi. Astmatični napadi mogu uključivati kašljanje, stiskanje u prsima, zviždanje i poteškoće sa disanjem.

Do astmatičnog napada može doći kada se osoba izloži određenim faktorima u okruženju, poput grinja i duhanskog dima, a koji se nazivaju okidači astme.

Vaši vlastiti okidači mogu se veoma razlikovati od okidača kod neke druge osobe sa astmom. Pokušajte prepoznati i izjegavati vaše okidače.

Neki od najvažnijih i najčešćih okidača astmatičnog napada su:

Duhanski dim

Duhanski dim koji nastaje kada jedna osoba puši, udiše druga osoba nepušač koja se nalazi u blizini. Roditelji, prijatelji i rođaci djece sa astmom trebaju pokušati prestati pušiti i nikada ne trabaju pušiti kada se u njihovoj blizini nalazi osoba sa astmom. Oni mogu pušiti samo vani, a nikada u porodičnoj kući ili vozilu. Također, oni ne trebaju dozvoliti nikom drugom da puši u njihovoj kući i trebaju osigurati da je pušenje zabranjeno unutar djetetove škole.

Grinje
Grinje se nalaze u gotovo svačijoj kući, ali one ne uzrokuju astmatične napade kod svih ljudi. Ako imate astmu, grinje mogu pokrenuti napad. Da biste spriječili astmatični napad, koristite specijalne prekrivače za dušeke i jastuke da biste napravili pregradu između sebe i grinja. Nemojte koristiti jastuke punjene perjem, prekrivače, te iz svoje spavače sobe otklonite punjene igračke i bilo šta što nepotrebno zatrpava vašu sobu.

Zagađenost vanjskog zraka
Zagađenost zraka uzrokovana industrijskim plinovima i automobilskim izduvnim gasovima može uzrokovati astmatični napad. Pratite analizu zraka u vašem području putem radija i televizije i planirajte vaše aktivnosti u vrijeme kada je zagađenje zraka najmanje.

Žohari

Žohari i njihov izmet mogu pokrenuti astmatični napad. Eliminišite sve žohare koji se možda nalaze u vašem domu i spriječite njihov povratak tako što ćete otkloniti sve izvore njihove hrane i vode. Žohari se obično mogu naći tamo gdje se konzumira hrana i gdje ostaju komadići hrane. Otklonite što je moguće više izvora hrane i vode jer su iste neophodne žoharima da prežive.

Najmanje svaka 2 do 3 dana usisajte ili pobrišite površine koje mogu privuči žohare. Osim toga, možete koristiti zamke ili specijalne gelove za hvatanje žohara da biste smanjili njihov broj u vašem domu.

Kućni ljubimci
Dlakavi kućni ljubimci mogu pokrenuti astmatični napad. Ako posumnjate da vaš kućni ljubimac uzrokuje napade, najbolje rješenje jeste da ljubimcu pronađete novi dom. Ako su vlasnici isuviše vezani za kućnog ljubimca, potrebno je barem ne dopustiti da životinja ulazi u spavaću sobu osobe sa astmom.

Životinje treba kupati jednom sedmično i držati van kuće što je moguće više. Osobe sa astmom nisu alergične na dlaku životinje, te stoga, potkresivanje dlake neće pomoći osobi sa astmom. Ako imate dlakavu životinju, često usisavajte kuću da biste očistili prostor od bilo čega što bi moglo uzrokovati napad. Ako su podovi prekriveni drvnim oblogama ili pločicama, svake sedmice ih očistite vlažnom krpom.

Buđ
Udisanje buđi može pokrenuti astmatični napad. Otklonite buđ iz svih dijelova vašeg stana/kuće da biste spriječili buduće napade. Neka nivo vlažnosti u vašem domu bude između 35 % i 50 %. U vrućim, vlažnim klimama možda ćete morati koristiti klimu ili uređaj sa smanjivanje vlage u zraku, ili oboje. Popravite sve eventualne pukotine gdje curi voda, inače će buđ rasti iza zidova i ispod podova.

Drugi okidači

  • Infekcije poput gripe, prehlade i respitornog sincicijalnog virusa (RSV) mogu pokrenuti napad. Sinusne infekcije, alergije, udisanje određenih hemikalija i refluks želučane kiseline mogu iziritirati dišne puteve i pokrenuti astmatični napad.
  • Naporno fizičko vježbanje; određeni lijekovi; loše vremenske prilike poput oluja; visok stepen vlažnosti zraka; udisanje hladnog, suhog zraka; dim od spaljivanja drveta, trave ili druge vegetacije; određene vrste hrane i aditivi u hrani također mogu pokrenuti astmatični napad.
  • Snažna emotivna stanja također mogu dovesti do hiperventilacije i uzrokovati astmatični napad.
  • Naučite šta pokreće vaše astmatične napade da biste te okidače izbegli kad god je to moguće. Kada ih niste u stanju izbjeći, obratite posebnu pažnju na mogući dolazak astmatičnog napada.

Zapamtite, vi možete kontrolirati astmu!

IZVOR: Centers for Disease Control and Prevention, maj 2011., http://www.cdc.gov/asthma/triggers.html