Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Search
Close this search box.

Zaštitite bubrege kontrolirajući dijabetes i visoki krvni pritisak

Dijabetes i visoki krvni pritisak česti su uzroci bubrežnih oboljenja. Međutim, većina osoba sa bubrežnim oboljenjem nije svjesna svog zdravstvenog stanja. Ako imate dijabetes, porazgovarajte sa svojim ljekarom o tome da se testirate na bubrežno oboljenje i održavajte bubrege zdravim tako što ćete kontrolirati šećer u krvi i krvni pritisak.

Ako imate dijabetes ili hipertenziju, možda se suočavate i sa hroničnim oboljenjem bubrega koje predstavlja smanjenje bubrežne funkcije.

Pošto se hronično oboljenje bubrega često razvija postepeno i sa malo simptoma, mnoge osobe sa ovom bolešću ne uviđaju da su bolesne sve dok oboljenje ne uznapreduje i dijaliza ne bude neophodna.

Bubrežna oboljenja su deveti vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Američkim Državama, odgovorna za smrt više od 48.000 ljudi u 2008. godini. 2000. godine, više od 26 miliona odraslih osoba u SAD-u imale su hronično oboljenje bubrega a većina ih toga nije bila svjesna.

Kako možete spriječiti ili kontrolirati bubrežno oboljenje?

Dijabetes je vodeći uzrok hroničnog oboljenja bubrega. Visoki nivoi šećera u krvi mogu uzrokovati oštećenje bubrega. Ako imate dijabetes, kontroliranjem šećera u krvi i krvnog pritiska smanjujete rizik od razvijanja bubrežnog oboljenja i usporavate njegovo napredovanje. Osobe sa dijabetesom trebaju uraditi A1C test koji mjeri prosječni nivo šećera u krvi tokom posljednja tri mjeseca, najmanje dvaput godišnje, a idealno četiri puta godišnje.

Visok krvni pritisak također može oštetiti bubrege. Ako patite od hipertenzije, redovno mjerite krvni pritisak i stavite ga pod kontrolu da biste osigurali da vam bubrezi ostanu zdravi. U vezi lijekova za smanjivanje krvnog pritiska posavjetujte se sa svojim ljekarom.

Sprečavanje dijabetesa tip 2 je još jedan važan korak u prevenciji bubrežnih oboljenja. Skorašnje studije pokazale su da gojazne osobe koje su na višem riziku od dijabetesa tip 2 mogu spriječiti ili odgoditi nastanak bolesti bubrega smanjivanjem svoje tjelesne težine za 5 do 7 %, a to se može postići zdravijom ishranom i uvrštavanjem 150 minuta fizičke aktivnost sedmično.

Povrede i infekcije također mogu oštetiti bubrege

Infekcije – poput onih koje zahvataju mokraćni mjehur i bubrege – mogu, također, oštetiti bubrege. Posavjetujte se sa svojim ljekarom ako iskusite bilo koji od sljedećih simptoma upale mokraćnog mjehura:

  • mutan ili krvav urin
  • bol ili osjećaj pečenja tokom uriniranja
  • osjećaj hitne potrebe da često urinirate

Također, obratite se ljekaru ako imate bilo koji od sljedećih simtoma upale bubrega:

  • bol u leđima
  • drhtavicu
  • temperaturu

Hronično oboljenje bubrega može dovesti do dijalize i transplantacije bubrega

Krajnja faza hroničnog oboljenja bubrega zahtijeva bubrežnu dijalizu (filtriranje krvi kroz specijalni uređaj) ili transplantaciju. Međutim, osobe sa hroničnim oboljenjem bubrega češće umru od neke kardiovaskularne bolesti prije nego što dođu u krajnju fazu bubrežnog oboljenja.

2008. godine, više od 110.000 osoba u SAD-u započelo je liječenje za krajnji oblik bubrežnog oboljenja. Na svakih 10 novih slučajeva, kod sedam su dijabetes ili visoki krvni pritisak navedeni kao primarni uzrok. U istoj toj godini, više od pola miliona ljudi u SAD živjelo je uz pomoć hronične dijalize ili transplantiranog bubrega.

Anketa CDC-a

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD proveli su anketu 2008. godine i njeni rezultati bili su sljedeći:

  • U periodu 1999–2006. godina, među učesnicima Nacionalne ankete o zdravlju i prehrani, manje od 5 % osoba sa blagim oboljenjem bubrega (faze 1 i 2) izjavilo je da su svjesni da imaju hronično oboljenje bubrega; od osoba sa srednje teškim oblikom oboljenja (faza 3), svjesnost je iznosila samo 7,5 %; i čak od onih sa teškim oblikom oboljenja (faza 4), samo je 40 % bilo svjesno svog zdravstvenog stanja.
  • stope svjesnosti kada je u pitanju srednje teški i teški oblik oboljenja bubrega bile su više kod pacijenata sa dijagnosticiranim dijabetesom i visokim krvnim pritiskom, iako su opet sveukupno bile dosta niske (20 %, odnosno 12 %).
  • osobe sa hroničnim oboljenjem bubrega u zajedici većinom nisu svjesne svog oboljenja i ne traže odgovarajuće liječenje.

IZVOR: Centers for Disease Control and Prevention, mart 2011., http://www.cdc.gov/Features/WorldKidneyDay/