Trudnoća i bebe-Dojenje

Samo dojenje, bez vještačkog prihranjivanja, tokom prvih šest mjeseci života bebe, može značajno smanjiti rizik od prijenosa HIV-a sa majke na dijete, pokazala je jedna afrička studija.

Istraživanje južnoafričkih stručnjaka, koje je sponzorirao Wellcome Trust iz Velike Britanije, otkrilo je da rizik za postnatalno prenošenje virusa bebama koje su hranjene samo majčinim mlijekom između šest sedmica i šest mjeseci starosti iznosi 4%.

Bebe koje su dobijale vještačko ili kravlje mlijeko pored majčinog, imale su gotovo duplo veći rizik od infekcije u poređenju na bebe koje su pile samo majčino mlijeko.

A bebe koje su jele čvrstu hranu pored majčinog mlijeka imale su gotovo 11 puta veći rizik da dobiju virus HIV-a.

Pretpostavlja se da je ovaj veći rizik uzrokovan većim, složenijim bjelančevinama koje se nalaze u čvrstoj hrani, i koje mogu dovesti do većih oštećenja sluznice stomaka i tako omogućiti virusu da prođe kroz zid crijeva.

Profesor Hoosen Coovadia, iz Afričkog centra rekao je: “Mi znamo da dojenje sa sobom nosi određen rizik od prijenosa HIV virusa sa majke na dijete, ali dojenje ipak nastavlja biti ključni faktor u smanjenu smrtnosti male djece…U mnogih dijelovima Afrike gdje preovladava siromaštvo, zamjensko mlijeko, bilo vještačko ili kravlje je skupo i rijetko se može koristiti stalno kao potpuna zamjena majčinom mlijeku. Prema tome, ključno je pronaći način na koji će dojenje postati sigurno.”

Dr. Wendy Holmes iz Centra za međunarodno zdravlje u Melburnu, i dr. Felicity Savage iz iste institucije u Londonu, nazivaju rezultate ovog istraživanja pravim “otkrićem”, te dodaju:”Rezultati pokazuju da bi promocija isključivog dojenja za sve majke i djecu mogla spriječiti mnoge slučajeve infekcije HIV-om kod djece, kao i smrtne slučajeve uzrokovane drugim faktorima.”

IZVOR: BBC, www.bbc.co.uk

Neke od prednosti dojenja su:

• Dojene bebe su u odnosu na bebe hranjene vještačkim mlijekom na pet puta manjem riziku od odlaska u bolnicu zbog gastroenterokolitisa
• Dojene bebe su na upola manjem riziku od odlaska u bolnicu tokom prvih sedam godina života zbog respiratornih bolesti
• Majčino mlijeko štiti od dijabetesa i gojaznosti

Bez obzira na mnogostruke prednosti dojenja i kampanje koje promoviraju isključivo dojenje djeteta tokom prvih šest mjeseci života, ankete u Velikoj Britaniji pokazuju da 76% porodilja započne sa dojenjem, međutim, većina ih nakon nekoliko sedmica nastavi bebu hraniti pripravkom mlijeka u prahu. Kada beba napuni šest mjeseci, samo jedna od četiri žene još uvijek doji.

Ankete su također otkrile da se obrazovane i stručne žene koje su prvorotke i imaju više od 30 godina, najviše trude da doje svoju djecu.

Dugoročni cilj zdravstvenih radnika jeste da promoviraju dojenje kao najbolji način hranjenja bebe, pogotovo tokom prvih šest mjeseci života, te da stvore klimu u društvu koja će podržavati majke koje doje.

Alison Baum, iz Koalicije za unaprijeđenje dojenja (Breastfeeding Manifesto Coalition) rekla je: “Treba omogućiti ženama da se osjećaju sigurno i ugodno da doje svoje bebe kad god to smatraju potrebnim. Bebe žele jesti u različitim momentima i nikada ne znate kad će ponovo ogladnjeti. Dojenje je najprirodnija stvar na svijetu, a dokazi o njegovim koristima za zdravlje su mnogobrojni, stoga mi trebamo učiniti sve što je u našoj moći da pružimo podršku dojiljama.”

Ona je naglasila da većina žena koje doje u javnost to rade diskretno, tako da niko ne primjeti. Ipak, ona kaže, dešava se da budu izbačene iz nekih kafića ili restorana zbog dojenja.

Izvor: BBC, juni 2007., www.bbc.co.uk

Majke koje doje štite sebe i svoje bebe agresivnije u odnosu na majke koje hrane svoje dijete na flašicu ili žene bez djece, tvrde naučnici.

Studija 18 majki koje doje, 17 majki koje hrane bebu na flašicu i 20 žena koje nemaju djecu također je otkrila da je agresivnost kod dojilja povezana sa smanjenim krvnim pritiskom.

To ukazuje na činjenicu da dojenje pomaže da se umanji tipični stresni odgovor tijela na strah, što ženama daje više hrabrosti u slučaju da trebaju odbraniti sebe i svoje dijete, tvrde autori studije koja je objavljena u septembarskom izdanju časopisa Psychological Science.

“Dojenje osigurava majkama određenu vrstu ublaživača mnogih stresnih faktora sa kojima se nove majke suočavaju, istovremeno dajući majkama dodatnu navalu hrabrosti u slučaju da se ukaže potreba da trebaju odbraniti sebe ili svoje dijete,” istakla je autorica studije Jennifer Hahn-Holbrook, sa Odsjeka za psihologiju pri univerzitetu University of California u Los Angelesu.

Međutim, ta agresivnost nije nekontrolisana.

“Dojilje neće izaći i upustiti se u kafanske tuče, ali ako neko zaprijeti njima ili njihovom djetetu, rezultati našeg istraživanja pokazuju da će se one vjerovatnije braniti na agresivniji način,” dodala je ona.

IZVOR: Psychological Sciencei HealthDay, septembar, 2011., www.healthday.com

Studija koja je uključivala 40 majki koje su dojile svoje bebe u različitim pozama otkrila je da bebe najlakše ispoljavaju svoje urođene reflekse kada doje dok majke leže na leđima.

Dr. Suzanne Colson sa Canterbury Christ Church University izjavila je da su tokom studije primjetili 17 različitih refleksa kod beba koje su dojene u poziciji da majke leže na leđima a bebe se nalaze na njihovim stomacima. U poređenju s tim položajem, dojenje u standardnoj sjedećoj pozi potaklo je ispoljavanje samo 3 normalna refleksa.

Čini se da majke koje doje ležeći uspješnije nastavljaju dojenje, jer iako je većina žena u studiji u početnoj fazi prijavila probleme sa dojenjem, nakon primjenjivanja ove tehnike sve žene su nastavile uspješno dojiti.

Dr. Colson rekla je: “Kada majke leže potpuno ravno na leđima ili su samo malo uzdignute, bebe lakše pronalaze dojku i u mnogim slučajevima uhvate dojku i jedu u snu.”

Novim majkama se ipak savjetuje da odaberu položaj koji im je najugodniji.

Dr. Peter Carter, generalni sekretar fakulteta Royal College of Nursing rekao je: “Za mnoge mlade majke dojenje može biti teško i nesavladivo. Ako uspješno ne savladaju nešto što bi trebalo biti jednostavno i prirodno poput hranjenja vlastitog djeteta, one se mogu osjetiti razočaranim i izdanim.

“Tako što dovodi u pitanje konvencionalne položaje za dojenje, ovo novo istraživanje može učiniti mnogo da pomogne novim majkama koje se susreću sa poteškoćama prilikom dojenja svog djeteta tako što će im predložiti druge jednostavne položaje.”

Izvor: BBC www.bbc.co.uk

Donešene bebe koje su isključivo dojene nemaju veći rizik od deficijencije željeza kada napune 6 mjeseci života, čak i ako su njihove majke imale deficijenciju željeza tokom trudnoće.

Rezultati ove studije, objavljeni u internetskom izdanju Međunarodnog časopisa dojenja (International Breastfeeding Journal), podržavaju uvjerenja stručnjaka da je samo majčino mlijeko za većinu beba najbolji vid ishrane tokom prvih 6 mjeseci života.

Majčino mlijeko sadrži malo željeza, ali ga bebe puno lakše apsorbuju nego željezo u pojačanoj formuli – mlijeku u prahu. Zdrava donešena djeca se, također, rađaju sa dovoljno zaliha željeza tako da je deficijencija rijetka tokom prvih 6 mjeseci.

Općenito, savjetuje se da se dojenim bebama počne uvoditi hrana obogaćena željezom, poput dječijih žitarica, kada napune 6 mjeseci života.

Stručnjaci su na osnovu rezultata zaključili da ne postoji potreba za dodavanjem hrane bogate željezom ili kapi koje sadrže željezo donešenim bebama koje se hrane isključivo majčinim mlijekom do 6 mjeseca života.

Ovi rezultati se, međutim, ne mogu primijeniti na bebe rođene prijevremeno, pošto su njihove zalihe željeza obično male, te ljekari savjetuju da se dojenoj prijevremeno rođenoj novorođenčadi rano počnu davati dodatne količine željeza.

IZVOR: International Breastfeeding Journal, mart 2008., www.internationalbreastfeedingjournal.com/

Za djecu koja su hranjena majčinim mlijekom više je vjerovatno da će imati dobar stereoskopski vid u odnosu na djecu koja su pila industrijsko dječije mlijeko u prahu tokom djetinjstva, izjavili su britanski istraživači.

“Naša studija,” kao što je dr. Atul Singhal sa Instituta za zdravlje djece u Londonu rekao Reuters Health-u, “predstavlja doprinos sve većem broju dokaza da dojenje ima dugoročne koristi za razvoj vida kod djece.”

Prvobitno se pretpostavljalo da je za to zaslužan veći koncentrat masne kiseline DHA (docosahexaenoic acid) u majčinom mlijeku u odnosu na industrijsko mlijeko, izjavili su Singhal i kolege za Američki žurnal kliničke prehrane (American Journal of Clinical Nutrition) i to je bio razlog da se industrijskom mlijeku u prahu za bebe dodaje DHA masna kiselina.

Radi detaljnijeg istraživanja, tim je promatrao 78 dojene djece i 184 djece koja su prehranjivana industrijskim pripravkom, starosne dobi od 4 do 6 godina koje su pratili od rođenja. U toku prvih 6 mjeseci života, grupa koja je hranjena industrijskim mliječnim pripravkom po slučajnom uzorku podijeljena je na grupu čijem je industrijskom mlijeku dodata DHA masna kiselina, i na onu čijem mlijeku nije dodata omega 3 ili omega 6 masna kiselina.

Kada su testirana, dojena djeca su imala značajno bolju stereoskopsku oštrinu nego djeca iz bilo koje grupe hranjene industrijskim mliječnim pripravkom. Nije bilo značajnijih razlika među djecom čijem je industrijskom mlijeku dodata DHA kiselina i onih čijem nije.

Istraživači su zaključili da “ovi rezultati podržavaju hipotezu da dojenje dugoročno koristi stereoskopskom razvoju.”

Singhal je dodao, “Ne znamo koji su mehanizmi zaslužni za to, ali čini se da ovu korist nije moguće objasniti prisustvom određenih omega 3 masnih kiselina, tj. DHA, u majčinom mlijeku.”

Izvor: American Journal of Clinical Nutrition, januar 2007., www.ajcn.org/

Stanje uvezanog/spojenog jezika kod beba (ankiloglosija) moguće je brzo dijagnosticirati i liječiti u većini slučajeva, tvrde stručnjaci.

Ovo stanje javlja se kod 4 – 10 % novorođenčadi. Njegov najčešći oblik jednostavno je prepoznati s obzirom da napeta kožica ispod jezika uzrokuje srcoliko ulegnuće na vrhu jezika kada je on isturen naprijed.

Drugi oblik ovog stanja teže je otkriti, rekao je dr. Dale Tylor, profesor pedijatrijske ORL na fakultetu Vanderbilt University Medical Center, SAD.

“Da bi beba pravilno dojila, ona mora pomjeriti jezik do usana da bi se omogućilo sisanje,” rekao je Tyler. “Ako je jezik privezan, bebi je teško da u potpunosti prihvati bradavicu i tokom dojenja koristi desni ili usne. Takav način dojenja postaje bolan za majku i može čak uzrokovati krvarenje.”

Druge indikacije svezanog jezika kod bebe mogu biti te da beba doji gotovo jedan sat tokom podoja, nemirna je tokom dojenja ili zaspe prije nego što se dovoljno nahrani.

Ovi problemi mogu dovesti do toga da majka umjesto dojenja počne dohranjivati bebu mliječnim pripravkom ili da u potpunosti prekine dojenje.

Međutim, Tylor je rekao da više od dvije trećine majki beba sa spojenim jezikom mogu uspješno nastaviti dojiti svoje bebe nakon sprovođenja jednostavne, nebolničke procedure rezanja resice (frenuluma), a koja se naziva frenotomija.

Tylor je također rekao da istraživanja pokazuju da rano liječenje spojenog jezika smanjuje rizik od govornih poteškoća. Ako se ne tretira, spojeni jezik može uzrokovati i druge probleme.

“Takva djeca mogu imati problema oko prihvatanja kašike na jezik. Ili se može desiti da ne mogu lizati sladoled ili plaziti jezik sa svojom braćom, sestrama i vršnjacima. Problemi se mogu produžiti i u odraslu dob kada se mogu javiti poteškoće sa običnim aktivnostima poput četkanja zuba ili čak ljubljenja.”

IZVOR: Vanderbilt University Medical Center, novembar 2011., www.mc.vanderbilt.edu