Javna Ustanova Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Javna Ustanova

Dom Zdravlja Kantona Sarajevo

Oralno zdravlje

Svjetski dan oralnog zdravlja – 20. mart

Svjetski dan oralnog zdravlja (eng. World Oral Health Day – WOHD) obilježava se 20. marta svake godine u organizaciji FDI Svjetske udruge dentalne medicine i on predstavlja najveću svjetsku kampanju podizanja svijesti o značaju oralnog zdravlja. Kampanja Svjetskog dana oralnog zdravlja ima za cilj odaslati poruke prema odraslima i djeci o dobroj praksi oralne higijene i istaknuti značaj optimalnog oralnog zdravlja u održavanju sveukupnog zdravlja i blagostanja.

Svjetski dan oralnog zdravlja prvobitno je obilježavan 12. septembra, ali je 2013. godine pomjeren na 20. mart da bi odražavao sljedeće principe:

  • Starije osobe trebaju imati ukupno 20 vlastitih zuba na kraju svoga života da bi se smatrali zdravima
  • Djeca trebaju imati 20 mliječnih zuba
  • Zdrave odrasle osobe trebaju imati ukupno 32 zuba i 0 karijesa, što se brojčano može prikazati kao 3/20, tj. 20. mart

Ovogodišnja kampanja nosi naziv “Reci aaaa – Brigom o zubima odabirem zdravlje”

  • Nikada nije prerano ili prekasno za početak brige o ustima – Vaše tijelo će Vam biti zahvalno
  • Oralno zdravlje je mnogo više nego lijep osmijeh
  • Roditelji trebaju voditi brigu o oralnom zdravlju svoje djece i motivirati ih da brinu za svoje zube dok rastu
  • Oralno zdravlje i opće zdravlje imaju dvosmjerni uzajamni odnos
  • Usta su ogledalo tijela i nude informacije o stanju općeg zdravlja, otkrivajući nutritivne nedostatke i znake drugih bolesti
  • Izbjegavajte faktore rizika, usvojite dobre navike oralne higijene i redovite zubne preglede kako biste doprinijeli dugotrajnom kvalitetnom životnom vijeku
  • Mnogi opći zdravstveni uvjeti povećavaju rizik od oralnih bolesti, poput dijabetesa koji povećavaju rizik od bolesti desni, a problemi u ustima također mogu negativno utjecati na ostatak tijela
  • Većina oralnih bolesti dijele zajedničke faktore rizika s drugim bolestima
  • Zaštitite usta i tijelo usvajanjem dobrih oralnih higijenskih navika, jedući zdravu hranu – niske količine šećera i više voća i povrća, prestanite upotrebljavati duhan i smanjite količinu alkohola

JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo je sljedećim prigodnim aktivnostima obilježila 20. mart, Svjetski dan oralnog zdravlja:

Stomatološka služba OJ Ilidža i to: dr. Ifeta Džuho-Muratagić, dr. Sedika Kapetanović, specijalisti dječije i preventivne stomatologije, dr. Alma Vatrić i dipl.med.sestra Elma Rožajac učestvovale su u obilježavanju 20. marta, Dana oralnog zdravlja. Tom prilikom posjetiocima Grand centra su prezentirane tehnike održavanja oralne higijene, date informacije o važnosti očuvanja oralnog zdravlja te su podijeljeni prigodni poklon paketići. Najmlađi posjetioci su imali priliku da se druže sa maskotom Zeka Lacalut. Projekat je realizovan u saradnji sa općinom Ilidža i Komorom liječnika doktora stomatologije FBiH. Sponzori su bili Colgate, Curaprox i Lacalut.

U  domovima zdravlja JUDZKS u sklopu preventivnih, sistematskih pregleda djece za upis u školu, djeca i roditelji će biti informirani o značaju oralnog zdravlja za cjelokupno zdravlje, educirani o mjerama prevencije – o važnosti oralne higijene kao preduvjeta za oralno zdravlje i načinu njenog održavanja, pravilnoj uravnoteženoj ishrani i potrebi redovnih kontrolnih pregleda kod stomatologa.

Pacijentima će u narednom periodu biti uručeni i prigodni pokloni – četkice, paste za zube, edukativni materijal o značaju oralnog zdravlja i mjera prevencije, kao i slikovit prikaz načina četkanja zuba i raspored časova za prvačiće, koje je osigurao Colgate.

Da li biste posudili svoju četkicu za zube drugoj osobi?

Većina Britanaca rado bi posudila svoju četkicu za zube nekoj drugoj osobi, pokazala je nova studija u Velikoj Britaniji.

Anketa The National Smile Month Survey, koju je pokrenula Britanska fondacija za oralno zdravlje (British Dental Health Foundation) zajedno sa Healthplan provider HSA, otkrila je da preko 60% osoba ne bi imalo ništa protiv da posudi svoju četkicu za zube supružniku, djetetu, prijatelju pa čak i nekoj poznatoj ličnosti.

Interesantno je da su muškarci više zaštitnički raspoloženi prema svojim četkicama od žena – polovina ih je rekla da ne bi posudila svoju četkicu za zube naspram samo jedne trećine žena.

Dr Nigel Carter, predsjednik Fondacije, prokomentirao je: “Uzajamno korištenje četkice za zube može dovesti do širenja raznoraznih oralnih i općih zdravstvenih problema. U našim ustima ima nekoliko stotina različitih bakterija i posuđivanjem četkice one se mogu prenijeti. Dok u nekim slučajevima možete proći samo sa ranicom ili upalom grla, ako koristite četkicu za zube zajedno sa osobom koja je inficirana hepatitisom B ili virusom HIV-a, možete ih prenijeti putem četkice i suočiti se sa zdravstvenim problemom opasnim po život.”

“Ljudi trebaju dobro paziti na svoje četkice za zube, mijenjati ih jednom u tri mjeseca i nikome ih ne posuđivati. Zube trebate prati zubnom pastom dvaput dnevno, smanjiti unos slatkiša i zaslađenih napitaka i redovno ići zubaru. To su principi dobre oralne higijene.”

Izvor: British Dental Health Foundation http://www.nationalsmileweek.org/

Stomatolozi mogu prepoznati nedijagnosticirani dijabetes kod pacijenata

Prepoznavanje osoba koje imaju dijabetes, a da toga nisu svjesne i osoba sa pred-dijabetesom tokom rutinskih stomatoloških pregleda predstavlja priliku da stomatolozi dadnu svoj doprinos u borbi protiv epidemije dijabetesa, smatraju stručnjaci sa univerziteta Columbia University u New York City-u.

Tokom provođenja studije, objavljene u julskom izdanju žurnala Journal of Dental Research, naučnici su vrbovali oko 600 osoba koje su posjetile stomatološku kliniku, a kojima nikada ranije nije rečeno da li imaju dijabetes ili pred-dijabetes.

Od te grupe, otprilike 530 pacijenata prijavili su barem jedan faktor rizika za ovo oboljenje, poput visokog krvnog pritiska i gojaznosti. Pacijenti su uradili periodontalni pregled i test krvi radi procjene mogućeg dijabetesa. S obzirom da je periodontalna bolest rana komplikacija dijabetesa, autor studije dr. Ira Lamster i kolege otkrili su i da sam broj ispalih zuba i procenat dubokih periodontalnih džepova mogu biti djelotvorni u prepoznavanju osoba sa nedijagnosticiranim pred-dijabetesom i dijabetesom.

Uzimajući u obzir da 1 od 4 Amerikanca sa dijabetesom tip 2 ne zna da ima to oboljenje – a osobe sa pred-dijabetesom su na većem riziku od dijabetesa tip 2, kao i srčanih bolesti, moždanog udara i drugih vaskularnih problema – autori studije tvrde da ovi rezultati mogu osigurati relativno jednostavan način borbe protiv epidemije dijabetesa.

“Rano prepoznavanje dijabetesa je godinama fokus napora kolega i iz polja medicine kao i javnog zdravstva, jer rano liječenje oboljelih pojedinaca može spriječiti razvijanje mnogih ozbiljnih komplikacija,” tvrdi jedna od vođa studije, dr. Evanthia Lalla, i dodaje da “relativno jednostavne promjene u stilu života kod osoba sa pred-dijabetesom mogu spriječiti napredovanje do punog dijabetesa, te je stoga prepoznavanje ove grupe ljudi veoma bitno.”

IZVOR: HealthDay i Columbia University Medical Center, 29.07.2011., www.healthday.com

Nakon vađenja zuba, plazma obogaćena trombocitima može ubrzati zarastanje

Plazma obogaćena plateletima (trombocitima) ubrzava zarastanje i formiranje kosti nakon vađenja zuba, pokazala je nova studija.

Otežano zacjeljivanje nakon ekstrakcije zuba može rezultirati prevelikim gubitkom koštane mase koje može odgoditi stavljanje dentalnih proteza ili implantata, zahtijevati skupu rekonstruktivnu operaciju ili se jednostavno ne može sanirati, tvrde stručnjaci.

Studija je uključivala pacijente kojima su operacijom otklonjeni treći kutnjaci. Jedno mjesto ekstrakcije tretirano je plazmom obogaćenom plateletima – trombocitima (PRP), dok je drugo mjesto ekstrakcije na suprotnoj strani usta imalo kontrolnu funkciju.

Tokom naknadne 24 sedmice, kod pacijenata su bilježeni sljedeći parametri: gustoća vilične kosti, zarastanje, krvarenje, upala, bol i oticanje lica.

“Kontrolnim mjestima je trebalo otprilike 6 sedmica da dostignu istu gustinu kosti koju je mjesto tretirano PRP-om ostvarilo na kraju prve sedmice,” istakli su stručnjaci. “Trenutačno započinjanje formiranja koštane mase kod tretmana PRP-om je od kliničkog značaja pošto su upravo prve dvije sedmice nakon oralne operacije koja uključuje koštanu manipulaciju te koje su bitne.”

Terapija PRP-om imala je malo uticaja na krvarenje, pojavu upale, bol i oticanje lica.

Korištenje PRP-a za unapređivanje bržeg formiranja vilične kosti može umanjiti vrijeme čekanja na dentalne proteze ili implantate na dva do četiri mjeseca, umjesto sadašnjih četiri do šest mjeseci, tvrde stručnjaci.

Studija je objavljena u časopisu Journal of Oral Implantology.

Izvor: Journal of Oral Implantology, 19. april, 2010., www.healthday.com

Periodontalna bolest

Periodontalna bolest (nezdravo zubno meso i zubi) često ukazuje na ozbiljni zdravstveni rizik. Blaga upala desni (gingivitis) može se spriječiti redovnim četkanjem zuba i korištenjem konca za zube da bi se otklonio plak (naslage na zubima). Time se sprečava razvoj katrana (otvrdnuta akumulacija plaka uz liniju zubnog mesa) koju je moguće otkloniti samo dentalnim čišćenjem u ordinaciji.

Ozbiljnija infekcija, pod nazivom periodontitis, može uzrokovati ne samo obolijevanje desni, već i ispadanje zuba i gubljenje koštanih struktura koje podržavaju zube. Periodontitis se dovodi u vezu i sa srčanim bolestima, moždanim udarom i sistemskim infekcijama (infekcije cijelog organizma).

Također, postoje dokazi da se prijevremeni porodi dešavaju puno češće kod žena koje imaju oboljenje zubnog mesa prije ili tokom trudnoće. Izdanje JAMA-e od 6. februara 2008. godine sadrži članak o vezi između periodontalne bolesti i pušenja marihuane.

UZROCI

  • Loša higijena usne duplje—neredovno četkanje zuba ili čišćenje zubnim koncem—omogućava taloženje plaka i katrana, što dovodi do obolijevanja zubnog mesa
  • Pušenje uzrokuje smanjen dotok kisika u tkivo zubnog mesa što olakšava bakterijama da ga napadnu
  • Neki lijekovi mogu uzrokovati hiperplaziju gingive (pretjeran rast tkiva zubnog mesa) ili povlačenje desni
  • Virusna ili gljivična infekcija
  • Slaba ishrana, posebno nedostatak određenih vitamina i minerala mogu uzrokovati obolijevanje zubnog mesa ili ispadanje zuba
  • Hronična zdravstvena stanja, uključujući dijabetes, mogu povećati rizik od infekcija ili slabo zacjeljivanje zubnog mesa, kao i drugih tjelesnih tkiva.

SIMPTOMI

  • Natečeno zubno meso ili desni koje se povlače
  • Bolne desni
  • Krvarenje prilikom četkanja zuba
  • Ispadanje ili klimanje zuba kod odraslih
  • Gnoj koji izlazi iz zubnog mesa
  • Zadah iz usta koji nije povezan sa hranom i koji ne nestaje.

PREVENCIJA I LIJEČENJE

  • Četkajte zube najmanje dvaput dnevno
  • Svakodnevno koristite konac za zube
  • Periodontitis u početku ne pokazuje simptome, stoga je veoma bitno redovno ići zubaru
  • Održavajte dobru ishranu konzumirajući voće, povrće i cjelovite žitarice, te osigurajte unos dovoljne količine kalcija u organizam
  • Nemojte pušiti
  • Kontrolirajte hronične zdravstvene probleme, posebno dijabetes (održavanje normalnog nivoa šećera u krvi umanjuje rizik od infekcije)
  • Kod teških slučajeva periodontitisa mogući su napredni vidovi liječenja poput operacije zubnog mesa, koštanih transplantata ili administriranje antibiotika u samo tkivo zubnog mesa.

IZVOR: JAMA Patient Pages, JAMA. 2008;299(5):598, http://www.jama.com

Četkanje usne duplje osnažuje desni

Pranje zuba četkicom izlaže epitel i druga tkiva u usnoj duplji mehaničkom stresu.

Iz tog razloga, stručnjaci sa medicinskog fakulteta Medical College of Georgia u SAD-u, istražili su da li četkanje dovodi do oštećivanja ćelija epitelnog i drugog tkiva u usnoj duplji.

Četkanje gingive i jezika kod štakora rezultiralo je drastičnim povećanjem broja ćelija sa pozitivnim markerom povrede. Ove ćelije nalazile su se na svim nivoima gingivnog epitela i u skeletalnom mišiću jezika.

Sama funkcija epitelne barijere, međutim, nije bila vidljivo ugrožena četkanjem, bez obzira na primjećene povrede koje su pretpjele pojedinačne ćelije. Osim toga, stručnjaci su otkrili da prilikom četkanja dolazi do povećanja ekspresije gena “c-fos” u susjednim ćelijama, a za kojeg se pretpostavlja da pomaže lokalnim ćelijama da se adaptiraju i ojačaju.

Stoga se može zaključiti da četkanje usne duplje dovodi do povećanja otpornosti ćelija i dugoročno osigurava sveukupno zdravlje gingive.

Izvor: Journal of Dental Research, avgust 2007., www.jdr.iadrjournals.org

Riješite se neugodnog zadaha iz usta

Neugodan zadah je nešto o čemu svi brinemo, ali smo isuviše učtivi da bismo ga spomenuli kada ga primijetimo kod drugih.

Gotovo svako u nekom momentu života ima loš zadah iz usta, ali za jednu od četiri odrasle osobe u Velikoj Britaniji, to predstavlja redovni problem. Dugotrajni loš zadah iz usta može biti posramljujući. Zbog njega se osoba moće osjećati stidljivo, čudno i pretjerano samosvjesno.

Zadah iz usta se veoma lako primijeti kod drugih, ali mi nikad nismo potpuno sigurni kakav je kvalitet našeg vlastitog daha.

Ako mislite da možda imate loš zadah, jednostavnim testom to možete utvrditi: pređite jezikom preko unutrašnjeg dijela ručnog zgloba i pomirišite – ako je miris neugodan, onda je sigurno takav i vaš dah. Ili upitajte nekoga kome u potpunosti vjerujete da pomiriše vaš dah. Nemojte se uvrijediti ako vam ta osoba kaže da postoji problem. Zar biste radije da živite u neznanju?

Općenito, loš zadah (također nazvan halitoza), nije opasan. U većini slučajeva uzrokuje ga loša oralna higijena. Komadići hrane koji se zaglave između zuba ili ostanu na jeziku truhnu i mogu uzrokovati loš zadah.

Hrana sa intenzivnim mirisom poput bijelog i crvenog luka, nekih mliječnih proizvoda (poput sira), kafa, cigarete ili neke vrste lijekova mogu kratkotrajno uzrokovati loš zadah iz usta.

Naslage raspadajuće hrane i komadići druge prljavštine mogu se skupljati na površini krajnika, te predstavljaju još jedan mogući izvor neugodnog zadaha. Loš zadah mogu uzrokovati i neka medicinska stanja poput suhih usta, dijabetesa, gastritisa, infekcija grla, nosa ili pluća, kao i problemi sa jetrom i bubrezima.

SAVJETI ZA SVJEŽ DAH

  • Perite zube dvaput dnevno. Koristite pastu za zube sa fluorom. Pravilno i redovno četkanje usta veoma je značajno za održavanje svježeg daha.
  • Četkajte ili stružite površinu jezika. Specijalni mekani gumeni čistač koji se zove strugač jezika može otkloniti bakterije sa zadnjeg dijela jezika, a koji se može izostaviti prilikom četkanja zuba.
  • Koristite konac za zube. Četkanje zuba čisti samo 60 % površine zuba. Korištenjem konca za zube otklanjate ostatke hrane zarobljene između zuba, koja može inače početi truhnuti i neugodno mirisati. Još jedan proizvod koji možete kupiti za čišćenje prostora između zuba jeste interdentalna četkica.
  • Koristite antibakterijsku tečnost za ispiranje usta. Najbolje vrijeme da koristite ovu tečnost jeste prije spavanja. Postoji mnogo različitih vrsta tečnosti za ispiranje usta. Većina ih sadrži alkohol, međutim, alkohol može isušiti i iziritirati usnu duplju, stoga, ako vam se jave ovi problemi, pređite na proizvod koji ne sadrži alkohol već hlorheksadin ili hidrogen peroksid.
  • Koristite žvakaću gumu bez šećera. Žvakanje stimuliše proizvodnju pljuvačke i sprečava isušivanje usta. Suha usta mogu doprinijeti lošem zadahu. Međutim, žvakaća guma ne smije postati zamjena za pravilnu higijenu usta, Uvijek pažljivo operite zube i usnu duplju, čak i ako ste koristili žvakaću gumu.
  • Najmanje jednom godišnje posjetite stomatologa. Prilikom te posjete zubar vam može skinuti naslage i kamenac sa zuba, te možete provjeriti da li su vaše navike čišćenja zuba odgovarajuće. Tom prilikom, također, stomatolog vam može potvrditi da li imate loš zadah.
  • Prestanite pušiti. Ako pušite, vaš dah vjerovatno miriše na ustajali dim. Pušenje cigareta također povećava rizik od oboljenja desni, koje predstavlja još jedna uzrok neugodnog zadaha.
  • Ako dugotrajno imate loš zadah, pokušajte voditi dnevnik o svoj hrani koju jedete i lijekovima koje uzimate. Ponesite ovaj dnevnik prilikom vaše sljedeće posjete stomatologu koji vam može ponuditi savjete o tome kako da riješite taj problem.

Ako mislite da vam se dah nije poboljšao bez obzira šta uradili, možda uopšte i nemate neugodan zadah. Neke osobe su ubjeđene da imaju loš zadah iz usta kada to ustvari nije slučaj. Ovo stanje naziva se halitofobija. Osobe za halitofobijom imaju paranoidan strah od mogućnosti da imaju loš zadah, te postaju opsjednuti čišćenjem zuba, žvakanjem žvaka i korištenjem osvježivača daha. Liječenje halitofobije uključuje terapije razgovorom i kognitivne biheviorističke terapije u cilju pomaganja osobi da prevaziđe paranoju po pitanju kvaliteta njenog/njegovog daha.

IZVOR: NHS Choices, avgust 2010., http://www.nhs.uk/Livewell/embarrassingconditions/Pages/bad-breath.aspx

Kako pravilno čistiti zube

Korištenje četkice za zube sa fluoridnom pastom dvaput dnevno pomoći će vam da održite zube i usta zdravim.

U ustima čovjeka prisutne su bakterije koje žive na zubima, desnima, usnama i jeziku. Neke bakterije su korisne ako nastanjuju pravo mjesto u pravo vrijeme i u pravim količinama. Našem tijelu potrebne su te “prijateljske bakterije” da bi funkcionisalo. Druge bakterije mogu biti štetne i uzrokovati probleme, posebno ako se prikače, u vidu plaka, na caklinu koja pokriva zube.

Plak čine naslage bakterija koje prekrivaju zub. Ove bakterije hrane se na šećeru iz hrane i pića, te proizvode kiseline koje razgrizaju caklinu i uzrokuju propadanje zuba (karijes).
Plak se formira ako pravilno ne četkate zube i desni, omogućavajući razmnožavanje bakterija. Plak doprinosi razvoju bolesti desni, propadanju zuba i nastajanju karijesa.

Savjeti o četkici za zube

  • Zamijenite četkicu za zube ili nastavak električne četkice za zube svaka tri mjeseca
  • Nikada nemojte dijeliti četkicu za zube sa drugom osobom, jer se tako mogu prenijeti zaraze
  • Dvaput dnevno četkajte zube koristeći pastu za zube sa fluorom u trajanju od najmanje dvije minute

Da li trebam koristiti električnu ili običnu četkicu za zube?

Važno je koji tip četkice za zube koristite. Za većinu odraslih osoba, četkica sa malom glavom i kompaktnim, ukošenim nizom dugih i kratkih dlačica oblog vrha je sasvim dobar izbor. Mekane i srednje tvrde dlačice su najbolje za većinu osoba. Ako niste sigurni, posavjetujte se sa svojim stomatologom.

Električna četkica sa oscilirajućom i rotirajućom glavom djelotvornije umanjuje stvaranje plaka i rizik od razvijanja oboljenja desni.

Koju pastu za zube trebam koristiti?

Sredstva za čišćenje i čestice u pasti za zube pomažu da se ukloni plak sa zuba, održavajući ih čistim i zdravim.

Većina pasti za zube sadrži fluor, koji pomaže da se spriječi i kontrolira karijes. Važno je da koristite pravu koncentraciju fluora u pasti za vas i za vaše dijete. Na pakovanju paste za zube pročitajte koliko fluora svaki proizvod sadrži.

Djeca do tri godine: koristite samo trag paste za zube koji ne sadrži manje od 1,000ppm (dijelova po milionu) fluora. To znači da možete koristiti malu količinu porodične paste za zube, te da ne morate kupovati posebnu dječju pastu.
Djeca od tri do šest godina: koristite količinu paste za zube veličine graška koja sadrži 1,350-1,500ppm fluora.
Odrasle osobe: koristite pastu za zube koja sadrži najmanje 1,350ppm fluora.

Savjeti za četkanje zuba

Britanska fondacija za dentalno zdravlje pruža sljedeće savjete o pravilnom načinu četkanja zuba:

  • Postavite glavu četkice na zube, a zatim malo nagnite vrhove dlačica četkice tako da budu pod uglom od 45 stepeni u odnosu na desni.
  • Pomijerajte četkicu kružno, po nekoliko puta po svim površinama svakog zuba
  • Četkajte vanjske površine svakog zuba gornje i donje čeljusti, držeći četkicu pod nagibom u odnosu na liniju desni.
  • Koristite istu metodu na unutrašnjim površinama svih zuba
  • Očetkajte grizne površine svih zuba
  • Da biste očistili unutrašnje površine prednjih zuba, postavite četkicu vertikalno i napravite nekoliko manjih kružnih pokreta sa vrhom četkice.
  • Nakon toga očetkajte jezik da biste osvježili dah i očistili usnu duplju otklanjajući bakterije.

Kako koristiti konac za zube

Svrha konca za zube nije samo da se otkloni hrana koja je ostala između zuba – redovnim korištenjem konca za zube može se umanjiti rizik od bolesti desni, kao i otkloniti loš zadah eliminirajući bakterijske naslage (plak) koje se formiraju uz rub desni.

  • Uzmite 30 – 45 cm konca za zube i zategnite ga tako da između prstiju imate otprilike 10 cm konca.
  • Umetnite konac između zuba i u područje između zuba i desni koliko god je to moguće.
  • Napravite 8 do 10 pokreta koncem, gore-dole između svakog zuba, da biste otklonili ostatke hrane i plak (naslage).
  • Koristite konac za zube najmanje jednom dnevno. Najznačajnije vrijeme za njegovo korištenje je prije odlaska na spavanje. Konac možete koristiti prije ili poslije četkanja zuba.

Da li trebam koristiti tečnost za ispiranje usta?

Tečnosti za ispiranje usta koje sadrže fluor mogu biti korisne. Neke tečnosti mogu sadržati hlorheksidin ili druge antiseptičke sastojke koji mogu poboljšati kontroliranje plaka i zdravlje desni kada se koriste uporedo sa četkanjem zuba ili same ako iz nekog razloga niste u situaciji da operete zube.

Mnoge tečnosti za ispiranje usta sadrže alkohol, te nisu preporučljive za djecu koja je mogu slučajno progutati. Ako koristite tečnost sa alkoholom, može doći do isušivanja usta i pucanja usana zbog isušujućeg djelovanja alkohola – to ćete najbolje izbjeći korištenjem bezalkoholne tečnosti za ispiranje usta.

Male pomoćne stvari

  • Čačkalice – izbjegavajte korištenje čačkalica jer možete oštetite desni i uzrokovati infekciju. Konac za zube je nježniji po zube i desni.
  • Interdentalne četkice – predstavljaju bolji način da čistite prostor između zuba od čačkalica.
  • Tablete za otkrivanje plaka – ove tablete djeluju tako što boje plak u plavo ili crveno. Pošto tablete boje sve bakterije, a usta čovjeka sadrže puno i korisnih bakterija, jezik i desni će također biti obojeni. Nije potrebno da čistite boje, ali s obzirom da se boja može u ustima zadržati nekoliko sati, najbolje je ove tablete koristiti prije spavanja.

IZVOR: NHS CHOICES, juli 2010., http://www.nhs.uk/Livewell/dentalhealth/Pages/Teethcleaningguide.aspx