Djeca

KAMPANJA PODIZANJA SVJESNOSTI O VAŽNOSTI VAKCINACIJE/CIJEPLJENJA PROTIV GRIPE

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević

 prof. Ademira Pehlić  

Ažurirano: 09.11.2021.

Kampanja podizanja svjesnosti o važnosti vakcinacije/cijepljenja protiv gripe je komunikacijska kampanja koja se obilježava širom Evropske regije Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ove kampanje je da ukaže na značaj vakcinacije na zdravlje i dobrobit ljudi kao i povećanje procijepljenosti protiv gripe kod osoba sa rizičnim faktorima.  

Šta je gripa (influenza)?

Gripa je vakcinopreventabilna infekcija dišnih puteva koju kod ljudi najčešće uzrokuju virus influence tip A (podtip H3N2 i H1N1)  i tip B.  Virus influence svake godine inficira 10%-30% Evropske populacije i dovodi do 100.000 bolničkih prijema širom Evrope.

Ova bolest se odlikuje šarolikom kliničkom simptomatologijom i težinom oboljenja, koji mogu biti  praćeni sa teškom upalom pluća, upalom srčanog mišića,  upalom mozga a određeni slučajevi mogu biti smrtonosni. Težina bolesti uvjetovana je  patogenošću virusa influence, sekundarnim bakterijskim uzročnikom (pneumokok i stafilokok) i otpornošću pacijenta (imunitet).

Koji su načini širenja gripe?

Virusi influence umjereno su zarazni, tj. smatra se da će prosječno jedna inficirana osoba  inficirati jednu do dvije neimunizirane  osobe.

Širenje gripe sa inficirane osobe na zdravu osobu ostvaruje se zrakom i kapljicama (neimunizirana osoba udiše inficirane kapljice koje izbacuje inficirana osoba tokom kašlja, kihanja i govora a pri tome inficirana osoba ne pokriva svoja usta i nos pri čemu je razmak između inficirane osobe i zdrave osobe  manji od tri metra) i dodirom ili kontaktom (dodir nosa i usta neopranim rukama koje su prethodno bile u dodiru sa inficiranim površinama i predmetima sa virusom influence).     

Koliki je period osoba sa gripom infekciozna na zdrave osobe?

Smatra se  da odrasla osoba inficirana sa virusom influence prenosi infekciju jedan dan prije manifestnih simptoma i mogućnost prenošenja infekcije održana je tri do pet dana od početka simptomatologije. Kod djece početak prenošenja virusa influence je isti kao kod odraslih i održava se do sedam dana nakon početka simptomatologije.

S obzirom da se rizik dobivanja gripe kod nekih zdravih osoba javlja prije nego inficirana osoba  ima izražene simptome, te da je nakon trećeg dana rizik prenošenja infekcije niži, veoma je bitno da neka osoba ostane kući čim počinje da se osjeća bolesna kako bi se smanjoio rizik prenošenja gripe na zdrave osobe.  

Koji su najčešći klinički simptomi kod gripe?

Simptomi gripe se javljaju » dva (2) dana  [raspon 1-4 dana] nakon ulaska virusa influence u ljudski organizam, tj. najčešće se javlja:

  • visoka tjelesna temperatura
  • drhtavica
  • opća slabost i malaksalost
  • glavobolja
  • bolovi u mišićima i zglobovima
  • suh kašalj.

Može se javiti curenje  iz nosa, grlobolja, a kod djece  gripa može biti praćena  povraćanjem i proljevom.

Nemaju svi inficirani pacijenti simptome (neki slučajevi nemaju povišenu tjelesnu temperaturu), tj. smatra se da »75% infekcija sezonske gripe je asimptomatsko.

Gripa se treba razlikovati od prehlade, tj. sumarno se može reći da pojedinac od gripe može samo jedanput godišnje oboljeti, od prehlade odrasli pacijenti obole dva do tri puta godišnje a djeca najčešće šest do osam puta godišnje, gripa se javlja od oktobra do maja (najčešće se javlja od decembra do februara) a prehlada se javlja tokom čitave godine (prehladu uzrokuje >200 virusa), simptomatologija prehlade se najčešće manifestira curenjem iz nosa, kihanjem, suznim očima, glavoboljom i grloboljom. Simptomi kod prehlade se postepeno javljaju nasuprot gripe kod koje se javljaju naglo, a rijetko se javlja visoka tjelesna temperatura i bolovi u kostima i zglobovima kod prehlade.

Uglavnom kod nekompliciranih slučajeva gripa traje nekoliko dana, ali  kašaj i malaksalost mogu biti prisutni nekoliko sedmica.

Kod određenog broja pacijenata gripa može imati težak tok, praćen komplikacijama (upala pluća, upala srčanog  mišića, upala mozga, sepsa  što može biti praćeno smrtnim ishodom).

Komplikacije se najčešće javljaju kod manje djece, osoba poodmakle životne dobi i pacijenata sa  ranije prisutnim hroničnim bolestima.

Koje su rizične grupe za infekciju sa virusom influence?

Određena rizična stanja/bolesti, životna razdoblja i profesije imaju povećani rizik teškog toka gripe i nastanka ozbiljnih komplikacija, kao što su: 

  • osobe iznad 65 godina
  • djeca u dobi od 6. mjeseca – 2. godine
  • trudnice
  • osobe svih životnih dobi sa hroničnim bolestima (plućne, kardiovaskularne, neurološke, bubrežne, jetrene, šećerna bolest…)
  • osobe sa imunodeficijenicijom (zloćudni tumor, HIV/AIDS, osobe koje primaju kemoterapiju, radioterapiju ili duže vremena visoke doze kortikosteroida)
  • zdravstveni radnici
  • štićenici osoba za starije osobe i institucija za njegu hroničnih bolesnika.

Mogućnosti  prevencije protiv gripe

  • Godišnja vakcinacija protiv gripe najznačajnija je preventivna aktivnost u sprječavanju, smanjenju oboljevanja, bolničkog liječenja, komplikacija i smrtnog  ishoda kod oboljelih od gripe. Ranije su navedene rizične grupe koje su prioritetne da svake godine budu vakcinisani protiv gripe. Vakcina protivi gripe je sigurna i efikasna vakcina koja se koristi više od 50 godina i godišnje »500 miliona ljudi primi ovu vakcinu. S obzirom da je to inaktivirana vakcina mogu se vakcinisati i trudnice, što će zaštiti majčino zdravljeomogućiti uredan tok trudnoće, spriječiti kompliakcije koje može izazvati gripa od trudnice a djelovaće i blagotvorno na dijete, koje se tek od šestog mjeseca može vakcinisati protiv virusa influence.   U kontekstu navedenoga osim povećanja procijepljenosti stanovnoštva i postizanja primjerenog kolektivnog imuniteta potrebno je vakinisati protov gripe i gore navedene osobe sa hroničnim oboljenjima svih životnih dobi, kako bi spriječili ozbiljne komplikacije gripe kod ove skupine pacijenata.
  • Često i temeljito pranje ruku  tekućom vodom i sapunom, u nedostaku dezinfekcionog sredstva na bazi alkohola ili slično
  • Prakticiranje dobre respiratorne higijene (prekrivanje nosa i usta tokom kašlja i kihanja papirnatom maramicom ili kašljati/kihati u savijeni lakat)
  • Osoba, neovisno o dobi,  koje je bolesna treba ostati kući i treba konsultirati nadležnog liječnika 
  • Poštovati i ostale mjere spječavanja/smanjenja širenja infekcija (fizičla distanca »2 metra, provjetravanja porostorija, redovno čiščenje predmeta i površina)
  • Kod oboljelih je bitan odmor, uzimanje dovoljne tekućine, davanje antipietika prema relevantnim preporukama (paracetamol), ne uzimati druge lijekove bez lijčeničkog pregleda.

Izvor:

  • European Centre for Disease Prevention and Control. Factsheet about seasonal influenza.
  • Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/seasonal-influenza/facts/factsheet (pristup 08.11.2021.)
  • European Centre for Disease Prevention and Control. Infographic. Get ready for the upcoming flu season!. Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/infographic-get-ready-upcoming-flu-season  (pristup 08.11.2021.)
  • Centers for Disease Control and Prevention. Influenza (Flu). Dostupno na: https://www.cdc.gov/flu/index.htm (pristup 08.11.2021).

Centar za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost

TV MEDIJI: PEDIJATRICA JUDZKS JASMINKA SMLATIĆ-MUHADŽIĆ O COVID IMUNIZACIJI I OPĆENITO O IMUNIZACIJI DJECE

Kompletan snimak emisije TV N1 u kojem je gostovala pedijatrica JU Doma zdravlja Kantona Sarajevo mr. sci. prim. dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, možete pogledati na sljedećem link-u: http://mediamonitoring.info/wl/?id=08cvoe6But39WzBUIuaY9dY0oOlYlExq, a razgovarano je o COVID imunizaciji djece kao i općenito o imunizaciji djece u Kantonu Sarajevo.

TV mediji: Pedijatrica JUDZKS Jasminka Smlatić-Muhadžić o COVID imunizaciji i općenito o imunizaciji djece

Kompletan snimak emisije TV N1 u kojem je gostovala pedijatrica JU Doma zdravlja Kantona Sarajevo mr. sci. prim. dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, možete pogledati na sljedećem link-u: http://mediamonitoring.info/wl/?id=08cvoe6But39WzBUIuaY9dY0oOlYlExq, a razgovarano je o COVID imunizaciji djece kao i općenito o imunizaciji djece u Kantonu Sarajevo.

VAKCINACIJA DJECE – NAJPOUZDANIJI NAČIN SPREČAVANJA ZARAZNIH BOLESTI

|Objavljeno  19. oktobra 2021. godine|

Pripremila: mr. sci. prim. dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, spec. pedijatar

U dvadesetom stoljeću čovječanstvo se suprotstavilo mnogim teškim zaraznim bolestima, smanjena je stopa oboljevanja i smrtnosti od njih, epidemije velikih razmjera se ne javljaju, a neke zarazne bolesti su i iskorijenjene.

Kako se to postiglo?

Dvadeseti vijek je vijek pronalaska vakcina protiv nekih zaraznih bolesti i njihovog uvođenja u nacionalne programe vakcinacije. Pronalazak vakcina i antibiotika su najveća dostignuća u medicini u 20. stoljeću, a po čovječanstvu sigurno najveća dostignuća, jer su u razvijenom svijetu u koji se ubraja i Evropa i BiH kao dio Evrope dovele do prestanka epidemija zaraznih oboljenja protiv koji se vakciniše, a neke su i iskorijenjene. No i pored toga danas u svijetu zbog nevakcinisanosti umire oko tri miliona djece godišnje.

Šta se postiže vakcinacijom?

Vakcinacijom se postiže otpornost (imunost) organizma prema određenim teškim zaraznim bolestima.

Vakcinacijom djece prevenira se oboljevanje od određenih zaraznih bolesti i u kasnijoj životnoj dobi, njihove komplikacije i smrtnost.

Rijetka su stanja kad se djeca ne mogu vakcinisati, neka akutna stanja (prehlade, upale pluća i sl.), neka hronična oboljenja kod kojih se vakcinacija odlaže do ozdravljenja i neka oboljenja kod kojih se trajno isključuje vakcinacija.

Pri cijepljenju su moguće reakcije na vakcinu i najčešće su blage, brzo prolaze i ne ostavljaju posljedice (bol, otok i crvenilo na mjestu davanja, temparatura, glavobolja, uznemirenost, osip) i pri vakcinaciji se roditelji na njih upozore i dobiju upute šta u tom slučaju poduzeti). Postvakcinalne teške komplikacije su izuzetno rijetke.

Vakcinacija kod nas

U našoj državi vakcinacija djece se sprovodi kontinuirano, obavezna je, sprovodi se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i povjerena je liječnicima-pedijatrima koji su u redovnom kontaktu sa djecom od prvih dana života i obavljaju ga u dobi i uvjetima najpovoljnijim za dijete sa procjenom kontraindikacija i eventualnh reakcija na vakcinu.

Vakciniše se protiv tuberkuloze (BCG vakcina), hepatitisa B (Hep.B vakcina), difterije, tetanusa, velikog kašlja (DTP-a vakcina), dječije paralize (IPV-inaktivna), infekcija uzrokovanih sa Haemophilus influenzae tip B (Hib vakcina), krzamaka, rubeole i zaušnjaka (MRP vakcina), vakcina protiv difterije i tetanusa za djecu stariju od 7 godina (dT) i vakcina protiv tetanusa  (TT)

Vakcine koje se koriste u našoj državi zadovoljavaju sve kriterije koje je postavila WHO, transport i čuvanje vakcina je također po kriterijima i smjernicama WHO i vrši se redovna kontrola istih tako da nema razloga za bilo kakvu sumnju u kvalitet vakcina i način čuvanja.

KALENDAR VAKCINACIJE  DJECE

DOB DJETETAVRSTA VAKCINE
Na rođenjuBCG i Hep-B
Sa navršenih 1 mjesec životaHep-B
Sa 2 mjesecaDTaP, IPV, HIB
Sa 4 mjesecaDTaP, IPV, HIB
Sa 6 mjeseciDTaP, IPV, Hep B
U 13-om mjesecuMRP
U  drugoj godini životaDTaP, IPV, HIB revakcina
Sa navršenih 5 godinaDTP a., IPV revakcina
U  6-oj godiniMRP revakcina
Do završnog razreda osnovne školeVakcinacija djece koja imaju nepotpun HBV vakcinalni status
Završni razred osnovne školedT
Završni razred srednje školeDjeca koja su propustila dT u završnom razredu osnovne škole

Ukoliko je vakcinacija prekinuta iz bilo kog razloga (bolest, privremene kontraindikacije, nemar roditelja) vakcinacija se nastavlja tamo gdje se stalo.

Vakcinacija protiv zaraznih bolesti je najpouzdaniji i najdjelotvorniji način zaštite pojedinca a i cjelokupnog stanovništva od određenih zaraznih bolesti. Vakcinacijom se postiže dugotrajan imunitet. Zahvaljujući visokom postotku vakcinisane djece koji je rezultat dobre saradnje između zdravstvenog osoblja i roditelja kod nas nema pojave oboljevanja od navedenih zaraznih bolesti niti smrtnosti od komplikacija izuzev sporadičnih slučajeva i to kod nevakcinisanih.

Procenat vakcinisanih bi trebao da bude 95% i samo kao takav daje sliku dobre epidemiološke situacije u državi, bez pojave zaraznih oboljenja, bez epidemije, bez komplikacija koje su vrlo teške i sa trajnim posljedicama i bez smrtnih slučajeva.

U našoj državi, u državama u okruženju, u čitavom razvijenom svijetu zbog uvođenja vakcinacije nema epidemija zaraznih oboljenja decenijama.

Propagiranje nevakcinisanja dovodi do pada broja vakcinisanih što nas može u 21-om stoljeću uvesti u pojavu teških zaraznih bolesti, epidemijsku, dječije paralize, tetanusa, difterije, hepatitisa B, krzamaka, zaušnjaka, rubeole, meningitisa, velkog kašlja koji kod oboljelih imaju vrlo tešku kliničku sliku, visok procenat komplikacija sa trajnim posljedicama i visoku smrtnost.

Studije WHO su dokazale da se autizam ne može dovesti u vezu niti sa jednom vakcinom.

Kad je vakcinacija u pitanju treba slušati struku i preporuke struke, nikako neprovjerene izvore od nekompetentnih ljudi koji skupljaju informacije od nestručnjaka.

Nevakcinisanje uvodi na velika vrata epidemije svih pobrojanih zaraznih oboljenja u našu državu sa svim već spomenutim posljedicama.

thermometer, fever, temperature-5185847.jpg

Temeljne crtice o povišenoj tjelesnoj temperaturi kod djece

prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar

27.9.2021.

Što je povišena  tjelesna temperatura?

Povišena tjelesna temperatura spada među najučestalije razloge zbog kojeg se traži    liječnički pregled i konsultacija, tj. smatra se da  1/3 svih  liječničkih pregleda i konsultacija u dječijoj dobi odnosi se na povišenu tjelesnu temperaturu.

Povišena tjelesna temperatura je fiziološka korisna odbrambena reakcija organizma s ciljem savladavanja infekcije i drugih nepoželjnih tvari, a nije udružena sa dugotrajnim neurološkim komplikacijama. Tokom povišenja tjelesne temperature aktivira se imunološki sistem djeteta u cilju uništavanja virusa, bakterija i drugih mikroorganizama i štetnih tvari  na dječiji organizam. Davanje antipiretika (paracetamol i ibuprofen) kada to nije indicirano ili da se postigne „normalna temperatura“ neće imati povoljnog efekta za skraćenje toka bolesti koja je dovela do povišene temperature, čak može oslabiti odbrambeni potencijal dječijeg organizma u savladavanju infekcije a mogu se javiti i štetni efekti nepotrebne i nekritičke primjene antipiretika u  dječijem organizmu. 

Kada je tjelesna temperatura povišena?

Širok je raspon poželjne tjelesne temperature (36,4°C-37,5°C) a ovisan je o: dobi osobe (tjelesna temperatura pokazuje najvišu vrijednost u dobi 18-24 mjeseca, viša je  poslijepodne nego ujutro a intenzivna tjelesna aktivnost može da povisi tjelesnu temperaturu.

Uvažavajući široke varijacije poželjne tjelesne temperature teško je precizno definirati povišenu tjelesnu temperaturu, čija je vrijednost ovisna na koji način je mjerimo (ispod jezika, pod pazuhom, vanjski slušni kanal, čelo i završno debelo crijevo). Generalno govoreći, smatra se da je povišena tjelesna temperatura kod djeteta tjelesna temperatura  ≥38°C koja je mjerena rektalno (završni dio debelog crijeva).           

Rektalno mjerena tjelesna temperatura za 0,5 °C je više vrijednosti  nego temperatura mjerena aksilarno (ispod pazuha).

Uzroci  povišene tjelesne temperature 

Najčešći razlozi, između ostaloga, pojave povišene tjelesne temperature su: upalna stanja (prehlada, upala ždrijela, krajnika, uha, mokraćnih organa i drugih organa), ali se može javiti i usljed pojačane tjelesne aktivnosti, dehidracije (nedostatka vode i minerala u organizmu), primjene antibiotika, nakon vakcinacije djece, primjene transfuzije,  suvišne odjeće i  pretoplog  ambijenta, toplotnog udara i drugih razloga.

Sumarno govoreći, iz infektivnih uzročnika i oštećenog tkiva oslobađaju se pirogene tvari (citokini) koji stimuliraju proizvodnju prostaglandina u termoregulacijskom centru u mozgu (hipotalamus), podešavajući ga na nivo iznad vrijednosti poželjnog raspona tjelesne temperature.  

Mjerenje tjelesne temperature

U procjeni da li dijete ima povišenu temperaturu koriste se razna sredstva (fluorescentne trake koje se stavljaju na dječije čelo i dude koje se stavljaju u usta), ali tjelesna temperatura izmjerena na ovaj način ne pokazuje precizne vrijednosti.

Isti značaj ima i stavljanje dlana na dječije čelo, leđa ili stomak djeteta. 

Jedini precizan način u procjeni da li dijete ima povišenu tjelesnu temperaturu je njeno mjerenje staklenim živinim i digitalnim toplomjerom (termometrom).

Od 2001. godine Američka pedijatrijska akademija preporučuje upotrebu digitalnih toplomjera za mjerenje tjelesne temperature djeteta, koje treba shvatiti kao precizne intrumente u mjerenju tjelesne temperature. Mogući štetni efekti (trovanje) žive ograničavaju primjenu živinih toplomjera u mjerenju temperature djeteta.

Bebama i djeci do treće godine preporučuje se mjeriti temperaturu u guzi (rektalno). To je dokazano najprecizniji način mjerenja temperature u navedenoj dobi djeteta. Liječnici i medicinske sestre trebaju educirati roditelje kako se mjeri temperatura djeci, jer nestručno mjerenje temperature može ozlijediti završno debelo crijevo djeteta. Ukoliko roditelji nisu educirani djeci do treće godine trebaju mjeriti temperaturu pod pazuhom (aksilarno).  

Iako smjernice ukazuju da se temperatura većoj djeci treba mjeriti stavljanjem toplomjera u usta, ispod jezika (oralno), ovaj način nije uobičajen i prihvaćen u našoj svakodnevnoj liječničkoj praksi, te se većoj djeci  temperatura mjeri pod pazuhom, ali treba paziti da vrh toplomjera tokom mjerenja bude u pazušnoj jami (pazušna jama treba biti suha) i da ne viri izvan pazuha.

Djeci se temperatura može mjeriti u uhu (timpanalno), ali dob djeteta ispod prve godine, prisutnost cerumena (ušne smole) i finansijski razlozi ograničavaju značaj mjerenja temperature na ovakav način.

Prognoziranje ozbiljnosti oboljenja

Nemoguće je na osnovu visine tjelesne temperature prognozirati etiologiju bolesti i ozbiljnost oboljenja djeteta tj. nekada kod dojenčadi niska temperatura (ispod 36 stepeni Celzija) može ukazivati na ozbiljnu bolest (sepsa), a kod veće djece visoka temperatura može ukazivati na bezazlenu bolest (prehlada). Svakako da u potpunoj procjeni ozbiljnosti ima opće stanje, popratni simptomi bolesti  te  liječnički  pregled djeteta.  

U procjeni djetetovog stanja pravilnije je praćenje općeg stanja djeteta i ponašanje djeteta nego stalno gledanje na  toplomjer!

Ako je tjelesna temperatura npr. ≥39°C a dijete izgleda raspoloženo, uredne aktivnosti, uredno diše, koža je uobičajenog kolorita bez osipa, uredno pije tekućinu i ima uredan apetit nećemo navedeno shvatiti kao ozbiljnost za razliku od stanja kada imamo slučaj djeteta koje ima temperaturu  ≥38°C a izgleda umorno, intenzivno plače, koža je upadno blijeda, otežano diše i odbija unos tekućine i hrane.

Snižavanje  povišene  tjelesne  temperature

  • Veoma je bitno da prostorija gdje dijete boravi bude prozračena i da temperatura  prostorije bude 21-23 °C.
  • Djeca trebaju nositi laganu, prozračnu pamučnu odjeću i trebaju biti pokrivena laganim pokrivačem!
  • Bitno je ukloniti svu suvišnu odjeću
  • Djeci davati dovoljnu količinu tekućine (majčino mlijeko, preporučenu količinu dojenačkih mliječnih formula,  prokuhana voda, nezaslađeni čaj, preporučena količina voćnog soka…). 
  • Ograničiti tjelesnu aktivnost djeteta (povećana tjelesna aktivnost stimulira stvaranje topline i povišenje tjelesne temperature)

Ne postoje precizne preporuke kada početi snižavati povišenu tjelesnu temperaturu jer svako dijete individualno drugačije reagira na povišenu tjelesnu temperaturu.  Iako se ukazuje na značaj procjene općeg stanja i ponašanja djeteta, u praktičnom radu se povišena tjelesna temperatura djeteta (rektalno mjerena ≥39°C, tj. aksilarno mjerena temperatura ≥38,5°C) regulira  lijekovima (antipiretici).

Od antipiretika preporučuje se isključiva primjena paracetamola i ibuprofena u kontroliranju povišene tjelesne temperature, a roditelji se trebaju savjetovati s nadležnim liječnikom o režimu primjene antipiretika.

Cilj davanja antipiretika je da se smanji ili ukloni neugodnost, neprijatan osjećaj povezan s povišenom tjelesnom temperaturom a ne da se snizi visina povišene tjelesne temperature, koja će potrajati nekoliko dana kako bi se savladala infekcija.

Paracetamol (sirup i čepići) daje se u dozi 10-15 mg/kg tjelesne mase/4-6 sati, maksimalno 5 doza/24 sata.

Ibuprofen (sirup i čepići) daje se u dozi  5-10 mg/kg tjel. mase djeteta/6-8 sati.

Ibuprofen ne treba davati djeci koja imaju varicele (pljuskavice ili vodene kozice), dehidrirana su a potreban je oprez ako djeca imaju bubrežno oboljenje.   

Ovim lijekovima (simptomatsko liječenje) ne liječi se uzrok patološkog stanja djeteta tj. npr. liječenjem bakterijske upale (antibiotik) i temperatura će prije dostignuti uobičajene referentne vrijednosti.

Do 18. ili 21. godine djeci ne treba davati preparate koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu mnogih štetnih efekata tj. kod djece koja imaju gripu i varicele praćene temperaturom ovi lijekovi mogu uzrokovati fatalno oštećenje jetre i bubrega s fatalnim ishodom (Reyeov sindrom).

Različit je pristup o primjeni fizikalnih (mehaničkih metoda), tj. neke relevantne reference ne preporučuju primjenu mlakih kupki ili tuširanja mlakom vodom smatrajući da je povišena tjelesna temperatura fiziološki prirodni mehanizam u savladavanju infekcije. Nasuprot tome, u praksi se i dalje primjenjuje mehanička metoda reguliranja povišene tjelesne temperature, pri čemu temperatura vode treba da bude 29-32°C. Natopljenom spužvom ili zamotavanjem djeteta u mokar čaršaf, peškir ili pelenu, čitavo tijelo izuzev glave,  izlaže se dejstvu mlake vode.

Uobičajeno se prepoučuje, ako se primjenjuje mehanička metoda, da se djetetu s povišenom tjelesnom temperaturom  prvo da antipiretik a nakon 20-30 minuta, ako je i dalje visoka temperatura primjenjuje se mehanička metoda.   

Ne treba primjenjivati hladnu vode jer osim  neugodnosti javlja se i drhtanje koje će

još više povisiti tjelesnu temperaturu!

I danas popularno trljanje djetetove kože alkoholom (frikcije) a prema novim smjernicama ne preporučuje se  jer postoji  mogućnost  trovanja alkoholom, a alkohol sužavanjem krvnih žila može onemogućiti odavanje viška toplote.

Stavljanje raznih obloga na dlanove i tabane djece (krompir, sirće, senf…)  nema značajnijeg utjecaja na tok sniženja temperature i ne treba se primjenjivati u skladu s stručnim smjernicama!

Ne  postoji čudotvorni lijek („injekcija“), koji će odmah normalizirati tjelesnu temperaturu.

Trajanje temperature (tri do četiri dana) omogućava lakše uništavanje uzročnika bolesti. Veća je šteta stalno, nekritički, nekontrolisano i nestručno davanje antipiretika nego trajanje temperature tri do četiri dana.

Roditelji trebaju znati da temperatura ima svoj tok i trajanje, te da  se ne može odmah normalizirati.

Povišena tjelesna temperatura i febrilne konvulzije (fras)

Febrilne konvulzije (fras) je patološko stanje karakterizirano nevoljnim grčenjem mišića kod predisponirane djece u visokoj temperaturi. Smatra se da 2-5% djece u dobi od 6 mjeseci do 5 godina ima fras, koji kratko traje i ne ostavlja posljedice na dječije zdravlje.   

Davanje antipiretika u povišenoj tjelesnoj temperaturi neće spriječiti pojavu febrilnih konvulzija, tj. ako je dijete predisponirano za pojavu febrilnih konvulzija imaće ponovno konvulzije bez obzira ako mu pravovrmeno damo antipiretik u porastu tjelesne temperature.  

Kada djecu s povišenom temperaturom treba obavezno odvesti ljekaru?

  • ako dijete ima <3mjeseca
  •  tjel. temperatura (TT) traje duže od 3 dana
  • dijete djeluje pospano ili je razdražljivo
  •  ima jake bolove (glavobolju, bol u trbuhu i leđima)
  •  odbija hranu
  •  učestalo povraća i ima proljev
  • ima simptome i znake dehidracije (uha koža i sluznice, vidljivi podočnjaci, slabije mokrenje…)
  • ima plavičaste usne
  • ubrzano i otežano diše
  • osip  po koži, naročito ako tačkaste promjene koje ne blijede na pritisak prsta  
  • prisutne grčeve ili trzaje ruku i nogu (konvulzije)
  • pogoršanje općeg stanja ili se jave novi simptomi
  • nemogućnost  snižavanja temperature usprkos davanju lijekova
  • te u svim slučajevima kada roditelji misle da dijete nije dobro.

Alarmantni simptomi kod djece sa povišenom tjelesnom temperaturom!

  • poseban plač (jaučući ili slab, neprekidni)
  • smanjeni pokreti, bez odgovora na podražaj
  • izbočena (napeta) prednja fontanela
  • ukočen vrat
  •  ako dijete nije pilo >8 sati
  • povišena TT kod djece <3 mj.,TT ≥39°C kod djece 3-6 mj., TT >40°C kod djeteta bilo koje dobi
  • visoka TT (ali dlanovi i stopala hladni)
  • visoka TT praćena konvulzijama
  • dijete s visokom TT koje ne reagira na zvuk i ne plače
  • čudna boja kože (plavičasta ili siva ili izrazito blijeda)
  • dijete se ne može razbuditi ili je jako pospano tijekom duljeg vremena
  • ubrzan ili usporen rad srca.

Predstavljamo Vam aplikaciju “Moj kalendar imunizacije”

7.1.2020.

Aplikacija “Moj kalendar imunizacije” namijenjena je roditeljima i starateljima djece, kako bi im olakšala snalaženje u rasporedu imunizacije djeteta, ponudila informacije o vakcinama, bolestima protiv kojih se djeca vakcinišu, kao i najnovije naučne informacije o imunizaciji.

Aplikacija je vlasništvo Zavoda za javno zdravstvo FBiH odnosno ЈZU Institut zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, a razvijena je uz podršku UNICEF-a.

Imajući u vidu da mnogi roditelji naprosto zaborave datum naredne vakcine koju dijete treba primiti, kao i to da ne postoji jedinstven sistem obavještavanja roditelja o sljedećem terminu za vakcinu, Moj Kalendar Imunizacije, prvenstveno služi da unaprijed najavi termin ili napomene, ukoliko se raspored zaboravi.

Pored kalendara imunizacije, u aplikaciji se mogu naći podaci o vakcinama, bolestima od kojih vakcine štite, te najnovije informacije o imunizaciji.

Aplikaciju možete preuzeti putem Google Play ili Apple Store ili prosto skenirajući QR kod:

Uspješna reevaluacija stranice JUDZKS u okviru Sigurnosne vakcinalne mreže WHO

Intenzivan  rad  stručnog tima na izradi kvalitetnog sadržaja o imunizaciji, utemeljenog na najnovijim naučnim i stručnim informacijama, rezultirao je značajnim priznanjem kojim je  JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, od mjeseca maja 2017. godine, postala članica Sigurnosne vakcinalne mreže – Vaccine Safety Network Svjetske zdravstvene organizacije (VSN WHO). Ističemo da je JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo bila prva institucija u Kantonu, BiH i regionu koja je postala članica Mreže.

Stručni tim u prethodnom periodu ponovno je studiozno pregledao sadržaj o imunizaciji, sadržanim na veb-stranici naše Ustanove, te je izvršio dopunu određenog sadržaja prema recentnim naučnim i stručnim spoznajama i dodao određena nova poglavlja o imunizaciji.

Tim koji je bio uključen u pisanju, izradi i postavljanju sadržaja na veb-stranicu JUDZKS:

  • prof. dr.sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar, Centar za NNID JUDZKS
  • mr. ph.sc. dr. Adnan  Bajraktarević, OJ Dom zdravlja Centar JUDZKS
  • prim. dr. Sabina Kurtagić, spec. pedijatar, OJ Dom zdravlja Centar JUDZKS
  • dr. Anes  Jogunčić, vanjski saradnik, Sarajevo School of Science and Technology
  • Esma  Zlatar, prof, stručni saradnik, Centar za NNID JUDZKS.

Koordinatori Sigurnosne vakcinalne mreže Svjetske zdravstvene organizacije reevaluirali su pomenuti sadržaj na veb-stranici JUDZKS i donijeli su odluku da je tekst  o imunizaciju  u skladu s najnovijim naučnim i stručnim spoznajama, te je od oktobra 2019. godine JUDZKS i dalje na listi članica/članova Mreže Sigurnosne vakcinalne mreže Svjetske zdravstvene oranizacije, što je objavljeno na veb-stranici SZO i VSN portalu.    

Segmentu veb-stranice JUDZKS sa tekstovima o vakcinaciji i kalendaru vakcinacije FBiH može se pristupiti putem linka https://judzks.ba/vakcinacija/

Prezentaciji JUDZKS o okviru Sigurnosne vakcinalne mreže SZO, na engleskom jeziku, može se pristupiti putem linka https://www.who.int/vaccine_safety/initiative/communication/network/healthcentersarajevo/en/

CENTAR ZA NNID

Otvoren dnevno-rekreativni centar Udruženja „Menssana“

Udruženje za zaštitu mentalnog zdravlja „Menssana“ otvara Dnevno-rekreativni centar za korisnike usluga u mentalnom zdravlju koji će raditi  svakog radnog dana, te će najprije biti otvoren za registrovane korisnike usluga u Centrima za mentalno zdravlje Kantona Sarajevo (JUDZKS) i njihove porodice.

Centar će nuditi vježbe zasnovane na principima fizikalne terapije, zatim medicinsko i psihološko savjetovalište, sekcije u skladu sa interesima korisnika, kao što su okupacione aktivnosti, kursevi, poetski kutak, itd.

Bit će omogućeno korištenje računara i biblioteke, a centar će biti prostor i za druženje, te razne aktivnosti koje će uključivati predavanja, radionice, sportske aktivnosti, zatim odlaske na izlete, kulturna događanja, posjete kinu i pozorištu. Dakle, mnogo zanimljivih sadržaja u skladu sa interesima i potrebama korisnika.

Ovakav Centar potreban je našoj zajednici, jer osobama sa duševnim smetanja teže je voditi zdrav način života. Nerijetko su im finansijski nedostupni pojedini sadržaji, a s obzirom na prirodu njihovog problema strahuju od osuđivanja, upoznavanja velikog broja ljudi i nepoznate sredine. Iz tog razloga, Centar je percipiran kao sigurno mjesto, u kojem će se uvijek osjećati dobrodošli. Njegovim otvaranjem želi se poboljšati kvalitet života osoba sa težim psihičkim poremećajima i njihovih porodica, u smislu bolje kontrole bolesti – prevencija pogoršanja bolesti, čime se održava dobro stanje pacijenata i vrši ušteda sistemu zdravstvene zaštite. Takođe, bolesnici i članovi porodice se potiču na uključenost u zajednicu čime se štite osnovna ljudska prava, smanjuje se (auto)stigmatizacija pojedinaca i porodica, jačaju se resursi zajednice u podršci osoba i porodica osoba sa teškim psihičkim bolestima. Centar ne pruža usluge liječenja, već podršku u postizanju boljeg kvaliteta života.

Udruženje „Menssana“ osnovano je 2012. godine kao dobrovoljna, nevladina, nepolitička organizacija čija su ciljna grupa korisnici usluga mentalnog zdravlja i stručnjaci koji sebave očuvanjem i unapređenjem mentalnog zdravlja u zajednici. Osnivači Udruženja su korisnici usluga u mentalnom zdravlju i profesionalci u mentalnom zdravlju

Ciljevi Udruženja „Menssana“ su da potiče primjene teorijskih postupaka nastalih u oblasti medicine, psihologije, socijalnog rada i drugih naučnih disciplina, zatim da zastupa interese korisnika usluga mentalnog zdravlja i stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja, da poduzima postupke u okviru primarne, sekundarne i tercijarne prevencije, zbog unaprijeđenja mentalnog zdravlja u zajednici. Udruženje „Menssana“ organizuje edukativne sadržaje u cilju rehabilitacije korisnika usluga mentalnog zdravlja, te pružanje podrške porodicama koje imaju članovi sa psihičkim poremećajima. Rade na suzbijanju stigmatizacije pojedinaca i grupa po bilo kojem osnovu.

 Centar se otvara uz pomoć Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji se finansira od Švicarske agencije za razvoj i saradnu (SDC), akoji administrira Asocijacija XY u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Otvaranje Centra podržala je Općina Stari Grad Sarajevo sa načelnikom mr.sc.Ibrahimom Hadžibajrićem i Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo. Centar se nalazi na adresi Gajev trg broj 4, na četvrtom spratu stambene zgrade, u centru Sarajeva.

Partner Udruženja „Menssana“ je JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Centar Udruženja „Menssana“ otvoren je 03.07. 2019., a više o samom Udruženju i ovom projektu možete saznati preko njihove web stranice http://www.menssana-sarajevo.org/about.php, Facebook stranice, obratiti se na mail udruzenjemenssana@gmail.com,  ili u vašem nadležnom Centru za mentalno zdravlje.

Važno je naglasiti da će sve usluge centra biti besplatne za osobe koje su registrovane kao korisnici usluga u mentalnom zdravlju u Kantonu Sarajevo.

Toplotni val – savjeti kako se rashladiti

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization) kako se rashladiti i hidrirati tokom toplotnog vala:

  • Redovno pijte vodu
  • Izbjegavajte alkoholna pića i prevelik unos kofeina i šećera
  • Hranu jedite u manjim obrocima i češće
  • Oblačite laganiju i širu odjeću
  • Nosite šešir ili kapu i naočale
  • Tuširajte se ili kupajte prohladnom vodom

IZVOR: Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization), 27. juni 2019, https://pitaname.com/post/6PspdJ5Pe57

Porodični obroci za uspješnu djecu

Zaboravite na stalno upisivanje djece na sportove, kurseve, plaćanje instruktora, ili plaćanje skupih škola: ako želite povećati šanse da vaše dijete bude uspješno, to možete učiniti na jednostavan način – redovnim, opuštenim porodičnim večerama.

U prvi mah to se može činiti kao nazadovanje, međutim, i roditelji i različite organizacije slažu se kada je u pitanju porodično objedovanje, te ga promoviraju u borbi protiv života kojog karakteriše isključivo prezauzetost.

“Postoje ljudi koji su bukvalno radoholičari i koji su izgubili sve svoje prioritete. Oni su izgubili osjećaj za ono što je istinski važno,” rekla je Bonnie Michaels, savjetnik za pitanja života i posla. “Vrijeme je djeci u potpunosti isplanirano i do maksimuma ispunjeno obavezama.”

Istraživači tvrde da upisivanje djece u nedogled na različite aktivnosti radi “impresioniranja” komisije prilikom budućeg upisa na fakultet, kao i rad dokasno zarad unapređenja karijere, vrše izuzetan pritisak na porodične veze.

“Zajednički obrok uvijek predstavlja priliku da se članovi porodice ‘prizemlje’”, rekla je Michaels.

Državna studija koja je uključivala djecu između 3 i 12 godina otkrila je da više zajedničkih obroka u kući predstavlja pojedinačni najjači faktor boljeg uspjeha, čak prije učenja i odlaska na vjerska okupljanja.

Istraživači su otkrili snažnu vezu između konzumiranja najmanje 5 večera sedmično sa roditeljima i izrazito manjeg rizika da će ta djeca koristiti droge ili da će razviti loše prehrambene navike.

Kada se Stephanie Lally nakon tri godine porodiljskog otpusta vratila na posao kao stručnjak za ljudske resurse, počela je raditi sa firmom Texas Roadhouse Inc. dijelom zbog toga što joj je taj lanac restorana pružio podršku u njenom trudu da redovno za večeru bude kući sa svojom malom kćerkom.

“Kada se skupimo, zaista je super što tako dobijemo priliku da podijelimo neke stvari i da svako ispriča kako je proveo dan, a kćerka nam priča o tome šta se desilo u školi,” rekla je Lally.

Porodični obroci drastično su se smanjili između 70-ih godina prošlog stoljeća i početka ovog stoljeća, ali istraživači tvrde da se situacija sada mijenja. Izvještaj UNICEF-a koji je objavljen prošle sedmice, Ameriku je stavio na samo dno među bogatim zemljama, jer samo 65 % američkih petnaestogodišnjaka jede glavni obrok sa svojim roditeljima nekoliko puta sedmično. U Francuskoj, Italiji i Rusiji, taj procenat je bio iznad 90 %.

Prema studiji koju je proveo Državni centar za ovisnosti i zloupotrebu substanci u Kolumbiji, SAD, tinejdžeri koji samo dva puta sedmično, ili manje, objeduju zajedno sa porodicom na dvostruko su većem riziku da će pušiti i piti alkoholna pića, u odnosu na svoje vršnjake koji imaju pet zajedničkih porodičnih obroka sedmično.

Michaels je rekla da razdražljivi tinejdžeri nisu uvijek najbolje društvo za stolom. “Napravite nešto specijalno u čemu će i oni učestvovati. Možda neki kasni doručak nedjeljom,” preporučuje ona.

Stručnjaci tvrde da su najbolji zajednički obroci kada je televizija ugašena i kada sva djeca opušteno čavrljaju, bez da ih tjerate da jedu brokule ili objašnjavaju zašto su dobili slabu ocjenu.

Ankete pokazuju da i roditelji i djeca žele više zajedničkih porodičnih obroka, a kao najveću prepreku tome navode poslovne obaveze. Međutim, to se možda mijenja.

Sve više poslodavaca omogućuje fleksibilno ili skraćeno radno vrijeme, da bi ohrabrili uposlenike da više vremena provode sa svojom djecom.

“Uprava počinje uviđati da ne mora vidjeti radnika pred sobom da bi se uvjerila da taj uposlenik uspješno obavlja svoj posao,” rekla je Stacey Gibson, šef Odjela za posao, život i raznolikost u Bristol-Myers Squibbu. “Mi iskreno vjerujemo da ako uposlenik ima sretan porodični život, da on/ona tu sreću može prenijeti i u svoj profesionalni život.”

IZVOR: Reuters Health, 22. februar 2007, https://www.reuters.com/article/us-work-family-s/family-meal-seen-as-way-to-reconnect-u-s-families-idUSN2140776120070222