Nekategorisano

Respiratorna higijena i higijena ruku

Respiratorna  higijena i higijena ruku je najjednostavniji, najjeftiniji i najefikasniji način sprečavanja, odnosno značajnog smanjenja širenja prehlade, gripe i mnogobrojnih zaraznih bolesti.

Ključne tačke:

  • Bolesnici koji kišu, kašlju, curi im nos ili imaju povišenu tjelesnu temperaturu trebaju ostati kući, ne pohađati školu i vrtić, izbjegavati mjesta javnog okupljanja i ne bi trebali koristiti javni prijevoz. 
  • Bolesnici  koji kašlju, kišu, curi im  nos  trebaju  nositi  zaštitnu masku koja će prekriti nos i usta
  • Prije stavljanja zaštitne maske potrebno je oprati ruke, ne dodirivati prednju stranu maske rukama tokom njenog korištenja, maska se skida sa stražnje strane, nakon što postane vlažna masku treba zamijeniti, a nakon korištenja masku treba odložiti u kantu za smeće i oprati  ruke.  
  • Zdravstveni radnici i osobe koje njeguju bolesnika trebaju nositi zaštitnu masku.
  • Zdrave osobe  trebaju izbjegavati kontakt s osobama koje imaju respiratorne tegobe, tj. poželjno bi bilo da budu  udaljeni  1-2  metra od oboljelih.
  • Ne dodirivati oči, nos i usta.
  • Osoba koja kašlje, kiše ili briše nos treba koristi papirnate maramice.  
  • Nakon upotrebe papiranatu maramicu treba baciti u kantu  za smeće.
  • U slučaju nedostatka papirnatih maramica kašljati i kihati u rukav.
  • Veoma je bitno često i temeljito prati ruke 20 sekundi, po mogućnosti  toplom  vodom i korištenjem tekućeg sapuna
  • Ruke je potrebno temeljito prati prije: jela ili pripreme hrane, dodirivanja očiju, nosa i  usta, kontakta sa bolesnom osobom, poslije: upotrebe toaleta, brisanja nosa, nakon kašlja i kihanja,  korištenja papirnatih maramica, dodirivanja predmeta koje su kontaminirane tjelesnim izlučevinama  ili tekućinama, kontakta sa bolesnom osobom i u svim slučajevima  kada ruke mogu biti  onečišćene mikroorganizmima.
  • U slučaju nedostupnosti vode i sapuna za higijenu ruku mogu se koristiti dezinfekciona sredstva na bazi alkohola.

Centar za NNID JUDZKS

Obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja 2019. u CMZ Novo Sarajevo i Vogošća

Izložba radova i predavanje u OJ Dom zdravlja Novo Sarajevo

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, u četvrtak, 10. oktobra 2019. godine u Domu zdravlja Novo Sarajevo  organizirana je izložba radova korisnika usluga Centra za mentalno zdravlje. Tom prilikom prisutni su se uvjerili u kreativnost korisnika spomenutog centra, te originalnost radova koji su nastali kao dio okupacione terapije.

Psihologinja Centra za mentalno zdravlje OJ Dom zdravlja Novo Sarajevo Lejla Šabanagić, održala je i predavanje sa aktuelnom tematikom koja se odnosi na komunikacijske vještine i njihovu primjenu u radu sa pacijentima. Šabanagić je govorila o vanjskim i unutarnjim stresovima, te je podcrtala da  efikasna regulacija emocija ima suštinski značaj za zdravstvene radnike.

Psihologinja Šabanagić takođe je istakla da su ključevi uspješne komnikacije u slušanju pacijenta i posjedovanju empatije koju treba uvijek razvijati. 

A.ŠARKIĆ

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježen je i u CMZ OJ Dom zdravlja Vogošća, gdje je u četvrtak, 10. oktobra 2019. godine upriličeno druženje između korisnika usluga CMZ, uposlenika OJ Vogošća (CMZ, porodična medicina, pedijatrija, interno), te saradničkih institucija u zajednici (Centar za socijalni rad, Crveni krst, Općina, PU, kolege iz ostalih OJ, te mediji).



O SVJETSKOM DANU MENTALNOG ZDRAVLJA

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra. Ove godine, fokus Svjetskog dana mentalnog zdravlja je na prevenciji suicida.

Svakih 40 sekundi, jedna osoba izgubi život zbog samoubistva. Stoga je ove godine na snazi poziv “40 sekundi akcije” da bi se povećala svijest o problemu suicida širom svijeta i ulozi koju svako od nas može imati u njegovoj prevenciji, putem sljedećih aktivnosti:

  • povećanja svijesti o značaju suicida kao globalnog javnozdravstvenog problema;
  • poboljšanja znanja o tome šta se može učiniti da se spriječi suicid;
  • umanjivanja stigme koja je povezana sa suicidom;
  • pokazivanja osobama kojima je teško da nisu same.

Jednostavno rečeno, ovo je prilika da pokažete da Vam je stalo.

KLJUČNE ČINJENICE O SUICIDU:

  • Suicid je moguće spriječiti
  • Svakih 40 sekundi jedna osoba umire od samoubistva
  • Prethodni pokušaj samoubistva predstavlja značajan riziko-faktor za suicid
  • Suicid/samoubistvo je drugi vodeći uzrok smrti među populacijom od 15. do 29. godine starosti
  • Suicid pogađa sve starosne grupe u svim državama svijeta

IZVORI: World Federation for Mental Health, 9.10.2019, https://wfmh.global/world-mental-health-day-2019/; WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), 9.10.2019, https://www.who.int/docs/default-source/mental-health/suicide/flyer-40seconds-web.pdf?sfvrsn=5ba643c_2

Pozitivne promjene za bolje funkcionisanje JUDZKS

Intencija menadžmenta JU Dom zdravlja KS u 2019. je realiziranje prioriteta u radu Ustanove. Cilj je poboljšanje primarne zdravstvene zaštite u KS kroz stalnu edukaciju kadra, ubrzano zapošljavanje mladih zdravstvenih radnika, obnavljanje zastarjele medicinske opreme i optimaliziranja tehničkih uslova rada. Prioriteti se realiziraju u skladu sa idejom-vodiljom, a to je dostupnost i sveobuhvatnost primarne zdravstvene zaštite u svim dijelovima Kantona Sarajevo.

JU Dom zdravlja KS je sistem u kojem radi više od 2.000 uposlenika, a po obimu pruženih zdravstvenih usluga i teritorijalnoj raspoređenosti organizacionih jedinica (devet OJ u svih devet općina Kantona Sarajevo i specijalistička služba) i broju ambulanti porodične medicine (87) i ordinacija (366) svrstava se u najveću Ustanovu ovog tipa u Jugoistočnoj Evropi.

Naša Ustanova kontinuirano pruža usluge iz domena primarne zdravstvene zaštite (Dispanzer za predškolsku djecu, Pneumoftiziološki dispanzer, Stomatološka služba, Služba za laboratorijsku dijagnostiku, Služba za ultrazvučnu i radiološku dijagnostiku, Higijensko-epidemiološka služba, Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Centar za mentalno zdravlje i OPZZ sa 239 timova porodične medicine) i specijalističko-konsultativne službe u čijem sastavu su ORL, Oftalmološka služba, Neurološka služba, Stomatologija (pedodoncija, bolesti usta, bolesti zuba – endodoncija stomatološka protetika, oralna hirurgija, ortodoncija/ortopedija vilice), savjetovalište za dijabetes i internistička služba.

Paralelno sa naporima za unapređivanje uslova rada i podizanja kvaliteta zdravstvenih usluga, cilj menadžmenta JU Dom zdravlja KS je unapređenje saradnje sa vladajućim strukturama na kantonalnom nivou, te konstantna saradnja sa lokalnim zajednicama, udruženjima, nevladinim organizacijama i medijima.

Sasvim je očekivano da ni naš sistem ne može biti imun na veliki broj odsustva po pitanju godišnjih odmora, nenadanih dugih bolovanja, te fluktuacija medicinskog kadra. Unatoč navedenim problemima, sistem nije „haotičan“. Internim reorganizacijama novog menadžmenta sistem je funkcionalan. Dakle, JU Dom zdravlja KS normalno obavlja svoju djelatnost i kontinuirano pruža zdravstvenu zaštitu građanima Kantona Sarajevo,  koja niti jednog momenta nije došla u pitanje. Svi građani koji koriste zdravstvene usluge u našim ambulantama u skladu sa procedurama budu zbrinuti i pruži im se adekvatna primarna zdravstvena zaštita.

Nažalost, zapošljavanje novog kadra do sada nije obezbijeđeno u dovoljnoj mjeri. U višegodišnjom periodu, a na osnovu već očiglednog manjka zdravstvenog kadra te različitih odsustava sa posla, te nerazumjevanja ranijih vladajućih struktura, preduzimale su se mjere preraspodjela kadra kako se manjak kadra ne bi odrazio na proces rada. Tako je zatečeno stanje u ustanovi bilo jako opterećeno hroničnim nedostatkom medicinskog kadra.

Zbog toga, novi menadžment detektirao je sve probleme i već uveliko poduzima potrebne mjere za poboljšanje situacije u različitim segmentima naše Ustanove.

Bitno je istaći i činjenicu da je menadžment JU Dom zdravlja KS predvođen prof. dr Mehmedom Kulićem po prvi put imao priliku ugostiti premijera Kantona Sarajevo gospodina Edina Fortu i ministricu zdravstva Kantona Sarajevo prof.dr.sci.med Amelu Sofić.

Na sastanku je izražena želja da se uspostavi normalan rad Ustanove uz podršku u materijalnom i kadrovskom smislu u što skorijem periodu. Tom prilikom, premijer Forto i ministrica Sofić obećali su da će u punom kapacitetu podržati rad Ustanove. Već u periodu od nekoliko sedmica nakon sastanka počelo se sa realizacijom donesenih dogovorenih mjera i  zaključaka. 

U kratkom periodu došlo je do stabilizacije u vezi snabdijevanja reagenasa za laboratorijske službe. Rad ovih službi danas je normaliziran, a snabdijevanje reagensima je kontinuirano.

Zbog kadrovskih problema dobijena je saglasnost od Ministarstva zdravstva KS za prijem ljekara-specijalista iz različitih oblasti, ljekara porodične medicine, kao i raznih drugih profila zdravstvenog kadra koji je neophodan za pravilno funkcioniranje Ustanove. S tim u vezi, Vlada Kantona Sarajevo odobrila je i raspisivanje konkursa za veći broj specijalizacija iz 2018.g. ali i za 2019. godinu za nedostajući specijalistićki kadar.

Također su odobrena i značajna materijalna sredstva za kompletiranje medicinske dijagnostičke opreme. 

Novi menadžment razgovarao je i sa v.d. direktoricom Zavoda zdravstvenog osiguranja gđom Zilhom Ademaj koja je razumjela i pozitivno reagirala na naše zahtjeve u vezi dodatnog finansiranja usluga laboratorijske dijagnostike, preoperativne pripreme pacijenata, te isplatu ranije dogovorenih neisplaćenih sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja KS prema našoj Ustanovi.

Čitajte uskoro: Odnos JUDZKS sa lokalnim zajednicama

PRESS SLUŽBA JUDZKS

Arman Šarkić, dipl. soc.

Edukacija o akutnoj i hroničnoj bubrežnoj bolesti (HBB)

U srijedu, 29.06.2016. godine u OJ Dom zdravlja Centar (Vrazova 11) sa početkom u 13 sati, održana je edukacija o akutnoj i hroničnoj bubrežnoj bolesti i značaju njenog ranoj otkrivanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

 

Predavanje na temu “Hronična bubrežna bolest – zašto je to važno za porodičnog ljekara” održao je prof.dr. Arif Khwaja iz Sheffield Instituta iz Velike Britanije, dok je predavanje na temu “Procjena bubrežne funkcije primjenom eGFR-a u Kantonu Sarajevo – 2-godišnje iskustvo” održala prof.dr. Halima Resić sa Klinike za nefrologiju UKCS-a.

 

 

Tom prilikom, prof.dr. Halima Resić naglasila je kako eGFR formula omogućava ljekarima da jednostavno procjene stadij bubrežne bolesti kod pacijenta i da donesu odluku koje pacijente treba uputiti specijalisti nefrologu, a koje pacijente oni mogu pratiti i nadzirati u okviru porodične medicine.

Edukaciji je prisustvovalo 14 ljekara iz službi porodične medicine iz različitih domova zdravlja u okviru JUDZKS, koji su edukaciju evaluirali visokom prosječnom ocjenom od 4,85.

Počeo proces certifikacije timova u JU Dom zdravlja KS

Dvadeset pet timova porodične medicine u JU Dom zdravlja KS u ponedjeljak i utorak, 29. i 30. juna 2015. godine u 8.00 sati ušli su u proces certifikacije, tačnije ocjenjivanja i uspostavljanja sigurnosnih standarda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Timove porodične medicine ocjenjivat će vanjski ocjenivači Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ), a cjelokupan projekat provodi se u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva.

Od početka procesa kojeg provodi Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ), Odjel za organizaciju i poboljšanje kvaliteta i sigurnosti pri JU Dom zdravlja KS za proces certifikacije educirao je i pripremio 197 timova porodične medicine.

 

A.Ša.

Dobra starateljska njega pomaže zanemarenoj djeci da napreduju

Čak i kada su u pitanju djeca čiji je početak života okarakterisalo ozbiljno zanemarivanje, dobra njega i briga mogu dovesti do toga da postanu fizički i mentalno jednaka drugoj djeci, pokazala je dugogodišnja studija rumunske siročadi.

Iako je studija poredila napredak siročadi koja su rasla u sirotištima, a zatim su stavljena pod starateljsku njegu, rezultati ove studije primjenljivi su na svu djecu, rekao je dr. Dana E. Johnson, profesor pedijatrije pri univerzitetu University of Minnesota i autor izvještaja koji je 5. aprila objavljen u internetskoj verziji časopisa Archives of Pediatrics & Adolescent Medicine.

“Djeca ne dostižu svoj puni potencijal sve dok im se ne obezbijedi brižno okruženje u kojem mogu rasti,” rekao je Johnson.

On i njegove kolege iz drugih akademskih centara započeli su 1999. godine studiju 136 djece, prosječne starosti od 21 mjesec, u šest sirotišta u Bukureštu.
Uslovi u sirotištima nisu bili idealni, rekao je Johnson, i u njima je mali broj njegovatelja morao brinuti o velikom broju siročadi. Hrana je bila obezbijeđena, međutim “bez pojedinačne brige, dešavalo se da djeca ne dobiju dovoljno hrane”.

Siračad nisu dobijala dovoljno pažnje jer je u takvim uslovima “ponašanje njegovatelja zasnovano na efikasnosti i cjelishodnosti radije nego na odgovaranju na pojedinačne potrebe djeteta,” navode autori.

Studija je djelomično provedena da bi se odgovorilo na pitanje u kojoj mjeri starateljska briga koristi djeci.

Polovina djece ostala je u sirotištima, dok je druga polovina uključena u program starateljstva. Njihov fizički i mentalni napredak povremeno je ocjenjivan.

Djeca koja su dobila starateljsku njegu brzo su počela dobijati na visini i težini. Nakon 12 mjeseci, sva djeca su imala normalne vrijednosti kada je u pitanju visina, dok je 90% bilo u normalnim vrijednostima kada je u pitanju težina. Djeca koja su ostala u sirotištima zaostajala su za drugom djecom u obje vrijednosti.

Čini se da je ishrana igrala određenu ulogu, rekao je Johnson, vjerovatno zbog toga što se u sirotištima nije poklanjala velika pažnja navikama prehrane djeteta. Međutim, unos hrane je samo jedan aspekt prehrane. „Veliki postotak naše interakcije s djetetom dešava se tokom objedovanja,” dodao je on.

Studija je također pokazala da su djeca čija je visina dostigla normalne nivoe, također pokazala poboljšanje sposobnosti razmišljanja, učenja i pamćenja. “Djeci je neophodna dobra prehrana, ali i brižna njega. Bez ta dva faktora, djeca neće napredovati,” zaključio je Johnson.

IZVOR: Dana E. Johnson, M.D., Ph.D, professor, pediatrics, University of Minnesota, Minneapolis; Nathan A. Fox, Ph.D, professor, human development, University of Maryland, College Park; 5. april, 2010., Archives of Pediatrics & Adolescent Medicine , http://archpedi.ama-assn.org/

Stomatolozi mogu prepoznati nedijagnosticirani dijabetes kod pacijenata

Prepoznavanje osoba koje imaju dijabetes, a da toga nisu svjesne i osoba sa pred-dijabetesom tokom rutinskih stomatoloških pregleda predstavlja priliku da stomatolozi dadnu svoj doprinos u borbi protiv epidemije dijabetesa, smatraju stručnjaci sa univerziteta Columbia University u New York City-u.

Tokom provođenja studije, objavljene u julskom izdanju žurnala Journal of Dental Research, naučnici su vrbovali oko 600 osoba koje su posjetile stomatološku kliniku, a kojima nikada ranije nije rečeno da li imaju dijabetes ili pred-dijabetes.

Od te grupe, otprilike 530 pacijenata prijavili su barem jedan faktor rizika za ovo oboljenje, poput visokog krvnog pritiska i gojaznosti. Pacijenti su uradili periodontalni pregled i test krvi radi procjene mogućeg dijabetesa. S obzirom da je periodontalna bolest rana komplikacija dijabetesa, autor studije dr. Ira Lamster i kolege otkrili su i da sam broj ispalih zuba i procenat dubokih periodontalnih džepova mogu biti djelotvorni u prepoznavanju osoba sa nedijagnosticiranim pred-dijabetesom i dijabetesom.

Uzimajući u obzir da 1 od 4 Amerikanca sa dijabetesom tip 2 ne zna da ima to oboljenje – a osobe sa pred-dijabetesom su na većem riziku od dijabetesa tip 2, kao i srčanih bolesti, moždanog udara i drugih vaskularnih problema – autori studije tvrde da ovi rezultati mogu osigurati relativno jednostavan način borbe protiv epidemije dijabetesa.

“Rano prepoznavanje dijabetesa je godinama fokus napora kolega i iz polja medicine kao i javnog zdravstva, jer rano liječenje oboljelih pojedinaca može spriječiti razvijanje mnogih ozbiljnih komplikacija,” tvrdi jedna od vođa studije, dr. Evanthia Lalla, i dodaje da “relativno jednostavne promjene u stilu života kod osoba sa pred-dijabetesom mogu spriječiti napredovanje do punog dijabetesa, te je stoga prepoznavanje ove grupe ljudi veoma bitno.”

IZVOR: HealthDay i Columbia University Medical Center, 29.07.2011., www.healthday.com

Zaštitite zube vašeg djeteta

JUDZKS Vas savjetuje

ČISTI ZUBI SU ZDRAVI ZUBI!

TRUDNICE

Razvoj zuba djeteta počinje još u trudnoći, stoga posjetite stomatologa radi odgovarajućih savjeta.

MALA DJECA

Prva posjeta stomatologu najkasnije do navršene 1. godine života!
Izbjegavajte davanje zaslađene varalice i uspavljivanje sa flašicom
Počnite čistiti zubiće odmah po nicanju prvog zuba
PREDŠKOLSKA I ŠKOLSKA DJECA
Pravilna ishrana je od ključnog značaja
Pranje zuba nakon svakog jela (uz korištenje četkice za zube, paste za zube i zubnog konca)
Primjena fluora i „pečaćenje“ zuba – posavjetujte se sa stomatologom
Redovne posjete stomatologu – 2-3 puta godišnje

 

SVOJOJ DJECI PONUDITE ČVRSTU HRANU
SA MANJIM UDJELOM ŠEĆERA
IZBJEGAVAJTE GRICKALICE I SLATKIŠE
IZMEĐU OBROKA I GAZIRANA PIĆA

 

ZAPAMTITE!
PRANJE ZUBA 3 PUTA DNEVNO PO 3 MINUTE, 3 POSJETE
GODIŠNJE STOMATOLOGU RADI KONTROLE!

 

 

U SARADNJI SA: dr Ismeta Strujić, pedodont u OJ Dom zdravlja Centar

Koja je količina fizičke aktivnosti potrebna djeci?

Možda vam se to čini puno, ali ne brinite! Vrlo je vjerovatno da vaše dijete već zadovoljava Američke preporuke za količinu fizičke aktivnosti, a ako to nije slučaj, u daljem tekstu možete naći jednostavne i zabavne metode da osigurate da vaše dijete zadovolji date preporuke. Ohrabrite svoje dijete da učestvuje u aktivnostima koje su odgovarajuće za njegov uzrast, koje su zabavne i raznolike! Ono što je bitno jeste da utvrdite da li vaše dijete ili adolescent učestvuje u tri vrste fizičke aktivnosti:

1. Aerobna aktivnost
Aerobna aktivnost treba zauzimati većinski dio od 60 ili više minuta fizičke aktivnosti svaki dan. To može podrazumijevati određenu aerobnu aktivnost srednjeg intenziteta poput brzog hodanja ili aktivnost većeg intenziteta poput trčanja. Obavezno uključite intezivnije aerobne aktivnosti najmanje tri puta sedmično.

2. Jačanje mišića
Aktivnosti koje jačaju mišićno tkivo, poput gimnastike i vježbi kao što su trbušnjaci, trebaju biti uključene najmanje 3 puta sedmično kao dio šezdesetominutne vježbe vašeg djeteta.
3. Jačanje kostiju
Potrudite se da i aktivnosti koje jačaju koštani sistem, poput preskakanja užeta ili trčanja, budu prisutne najmanje 3 puta sedmično kao dio šezdesetominutne vježbe vašeg djeteta.

Kako mogu utvrditi da li je aktivnost moga djeteta srednjeg ili većeg intenziteta?

Postoje dva načina na koja možete posmatrati umjerenu i intenzivniju vježbu:

1. Kao pravilo, na skali od 0 do 10, gdje 0 predstavlja sjedenje a 10 najveći intenzitet vježbe, srednje opterećujuća aktivnost je 5 ili 6. Kada dijete učestvuje u aktivnosti srednjeg intenziteta, njegovo srce tuče brže nego što je uobičajeno, a i disanje se ubrzava. Življa aktivnost većeg intenziteta je na nivou od 7 ili 8. Kada je dijete uključeno u takvu aktivnost, njegovo srce tuče mnogo brže i disanje postaje puno intenzivnije nego što je to uobičajeno.

2. Drugi način na koji možete procijeniti intenzitet jeste da analizirate aktivnost u kojoj vaše dijete učestvuje i da je uporedite sa aktivnošću prosječnog djeteta. Koji napor bi prosječno dijete uložilo u tu aktivnost? Naprimjer, pješačenje vašeg djeteta svakog jutra do škole sa prijateljima, vjerovatno, predstavlja aktivnost umjerenog intenziteta, međutim, trčanje i ganjanje sa drugom djecom tokom odmora u školi predstavlja aktivnost većeg intenziteta.

Šta se podrazumijeva pod aktivnostima koje odgovaraju uzrastu?

Određeni oblici fizičke aktivnosti bolje odgovaraju djeci, a drugi, opet, adolescentima. Naprimjer, djeci obično nisu potrebni formalni programi jačanja mišića poput dizanja tegova. Mlađa djeca obično jačaju mišiće tokom gimnastike, igre na igralištima ili penjanjem po drveću. Kako rastu i postaju tinejdžeri, oni mogu započeti sa struktuiranim programima vježbanja sa tegovima. Naprimjer, tinejdžeri mogu biti uključeni u takve vrste programa uporedo sa treninzima fudbala ili košarke.

Šta mogu uraditi da bi moje dijete postalo – i ostalo – aktivno?

Kao roditelj, možete pomoći uobličavanju stavova i ponašanja vašeg djeteta kada je u pitanju fizička aktivnost, a poznavanje ovih smjernica predstavlja odličan početak u tom pravcu. Kroz cijeli njihov život, ohrabrujte djecu da budu aktivni barem jedan sat dnevno, od aktivnosti poput neformale, aktivne igre, do organiziranih sportova. Neki od načina da to postignete su sljedeći:

Budite pozitivan primjer tako što ćete i sami voditi aktivan život
Neka fizička aktivnost postane dio svakodnevne rutine vaše porodice tako što ćete zajedno ići u šetnju ili učestvovati u aktivnim igrama
Osigurajte djeci opremu koja potiče fizičku aktivnost
Vodite djecu na mjesta gdje se mogu slobodno kretati poput parkova, lokalnih igrališta ili košarkaških terena
Zauzmite pozitivan stav kada su u pitanju fizičke aktivnosti u kojim vaše dijete učestvuje i potičite ga da se zainteresira i za nove aktivnosti
Neka fizička aktivnost bude zabavna. Takve aktivnosti mogu imati strukturu ili biti neformalne, samo je važno da vaše dijete u njima uživa. Neke od tih aktivnosti mogu biti timski ili individualni sportovi ili rekreativne aktivnosti poput hodanja, trčanja, rolanja, vožnje bicikla, plivanja, igre na igralištu ili slobodne igre
Umjesto da gledate televiziju nakon večere, ohrabrite vašu djecu da pronađu zanimljive aktivnosti kojima se mogu baviti sami ili sa prijateljima i porodicom, poput šetnje, igranja ganje i vožnje bicikla
Obratite pažnju na sigurnost! Uvijek koristite zaštitnu opremu poput kacige, štitnika za šake i koljena, te osigurajte da je aktivnost odgovarajuća za uzrast djeteta.
IZVOR: Centers for Disease Control and Prevention, juni 2009., http://www.cdc.gov/physicalactivity/everyone/guidelines/children.html